U sabornici je jučer ponovno zaiskrilo oko najosjetljivijeg pitanja svakih izbora – popisa birača.
Oporbeni klubovi otvorili su raspravu o izvješću Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za treće tromjesečje 2025., tvrdeći da se u registru nalazi gotovo 400.000 više upisanih birača nego što Hrvatska ima punoljetnih stanovnika po popisu.
• Ukupno registrirani birači 30. rujna 2025.: 3 609 130 • Na kraju prvog tromjesečja 2025.: 3 615 381 (pad od 6 251) • Sva odstupanja po izbornim jedinicama unutar zakonskih ±5 %
Oporba: „Nema jednake težine glasa”
„Ovo izvješće pokazuje da imamo 400.000 više glasača nego punoljetnih osoba”, upozorio je Dalibor Paus. Ivica Ledenko upozorio je na „netočno i slabo održavanje registara”, a Urša Raukar ocijenila registar „nevjerodostojnim” zbog rascjepkanih podataka o prebivalištu.
Arsen Bauk podsjetio je na ranije razlike u težini glasa: 2007. je najviše iznosila 24,99 %, a nakon novog zakona 2023. dosegnula čak 31,85 % između pojedinih izbornih jedinica. Kao rješenje predlaže jednu izbornu jedinicu ili crtanje granica prema broju stanovnika, a ne birača.
HDZ: „Sve je unutar Ustava i zakona”
Državni tajnik Sanjin Rukavina odbacio je kritike: „Registar se ažurira na dnevnoj bazi i sve je sukladno Zakonu i Ustavu.” Naglasio je da će do redovnih izbora 2028. odstupanja ostati unutar dozvoljenih ±5 %.
Ivan Malenica poručio je oporbi da „namjerno brka registar birača i popis stanovništva” te da je Zakon o izbornim jedinicama prošao provjeru Ustavnog suda. Prozivke o zakonu „skućenom u kuhinji Vladimira Šeksa” nazvao je neutemeljenima i naglasio transparentnost izrade.
Tehničke prepreke ili politička volja?
Marijana Puljak ustvrdila je da u 2026. „govorimo o umjetnoj inteligenciji, a još nemamo povezane baze prebivališta, matice umrlih i iseljavanja”. Državni tajnik uzvratio je da je riječ o odgovornosti građana da prijave promjene adrese.
Sljedeći koraci
Veljko Kajtazi predložio je da se u budućim izvješćima posebno prate podaci za 12. izbornu jedinicu, gdje glasaju pripadnici nacionalnih manjina.
Unatoč žustroj raspravi, vladajući ostaju pri stavu da je aktualni registar vjerodostojan, dok oporba upozorava da disproporcija od 12 % između popisa birača i stanovništva dugoročno dovodi u pitanje legitimitet izbora. Konsenzus oko reforme registra – barem zasad – nije na vidiku.
