Rasprava o povratku obvezne vojne obuke ušla je u osjetljivo područje priziva savjesti: tko, kada i na temelju kojih razloga može odbiti oružje i izabrati civilnu službu.
HDZ-ov zastupnik i ratni veteran Josip Đakić na saborskom Odboru za obranu oštro je reagirao na prijedlog pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter da se u zakonu precizno pobroje valjani razlozi za priziv savjesti. „Dobro da još niste rekli da u vojarnama treba izvjesiti i šarene zastave za ročnike koji ne vole hrvatsku zastavu”, poručio je Đakić, aludirajući na LGBT simboliku.
Kasnije je za naš list priznao da je „ironizirao” i poručio kako bi bilo „bizarno” da netko traži civilno služenje zato što ne voli hrvatsku državu ili zastavu. „Takva ‘isprika’ ne smije proći. Povjerenstva će znati prepoznati provokacije”, kazao je, dodajući da ni vjerski razlozi ne bi smjeli biti prepreka: „Muslimanima se može omogućiti vrijeme za klanjanje, ali svi mogu proći obuku.”
Predsjednik Odbora, SDP-ov Arsen Bauk, ocijenio je da je Đakić „lepršav” te da je omalovažio pravo na priziv savjesti: „To je zakonsko pravo svakog građanina. Ako su se neki ugledni pravnici svojedobno pozvali na loš vid ili anemiju, može i bilo tko drugi.” Bauk je upozorio i da vladajući ignoriraju izvješća pravobraniteljice: „Izgleda da više nema njihovo povjerenje, no mandat joj traje i ima pravo upozoravati na važne stvari.”
Stipo Mlinarić Ćipe (Domovinski pokret) također ne podržava „rastezanje” priziva savjesti: „Ne mogu vjerovati da netko živi u državi čiju zastavu ne poštuje. Takvo opravdanje trebalo bi čak sankcionirati.” Prisjetio se obilaska sela oko Vukovara na Dan domovinske zahvalnosti, kada, tvrdi, na privatnim kućama nije vidio niti jednu državnu zastavu.
Pravobraniteljica je na sjednici naglasila da govori isključivo o zaštiti ljudskih prava: „Ne uplićem se u pitanja obrane; moja je zadaća sprječavanje diskriminacije.” No njezin prijedlog da se kriteriji za priziv savjesti taksativno navedu ostao je u sjeni političke polemike.
Vladajuća koalicija i oporba trenutačno podržavaju povratak obvezne obuke, no ostaje otvoreno pitanje koliko će budući zakon uvažiti savjest – i tko će odlučivati što je istinska, a što „nebulozna“ isprika.
