Hrvatski sabor u petak je sa 82 glasa za i 34 suzdržana prihvatio novi Zakon o mirovinskom osiguranju, ključnu reformu kojom Vlada planira do kraja mandata povisiti prosječnu mirovinu sa sadašnjih 645 na najmanje 800 eura.
Najvažnije novosti:
• Nova formula usklađivanja – mirovine će se računati u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg faktora, što bi trebalo ubrzati njihov rast.
• Trajni godišnji dodatak – tzv. 13. mirovina vezana uz staž; iznos koji će Vlada odrediti u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža.
• Duži staž za majke – umjesto šest, priznaje se 12 mjeseci po rođenom ili posvojenom djetetu, što donosi oko 3 % veću mirovinu po djetetu.
• Ukidanje penalizacije – od 1. siječnja 2026. ukida se umanjenje za prijevremeno umirovljenje nakon 70. godine, što će povećati primanja za prosječno 60 eura.
• Rad uz mirovinu – umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine; obrtnici pravo na 50 % mirovine ostvaruju već s 65 bez prekida rada.
• Invalidske mirovine – korisnicima se omogućuje rad do tri i pol sata dnevno, jednako kao i hrvatskim braniteljima.
• Posebne kategorije – roditelji njegovatelji, udomitelji i osobe koje asistiraju ratnim invalidima mogu uz zadržavanje statusa primati pola mirovine sa 65 godina.
• Bonifikacija za kasnije umirovljenje redefinira se tako da ovisi isključivo o dobi, a ne o stažu.
• Povećanja – najniže mirovine rast će oko 3 %, a invalidske prosječno 75 eura.
• Amandman – tradicionalni i srodnički udomitelji s više od deset godina iskustva dobit će dodatnih 12 mjeseci staža pri odlasku u mirovinu.
Vlada smatra da će kombinacija trajnog dodatka, povoljnije formule usklađivanja i ukidanja penalizacije značajno podići primanja umirovljenika te produljiti radni vijek onima koji to žele i mogu.