Dva smrtonosna vala ruskih dronova i raketa pogodila su Kijev u noći na petak, usmrtivši dvoje ljudi u gradu i ranivši još 37 osoba. Još jedna žrtva zabilježena je u okolici prijestolnice. Napadi su prepolovili opskrbu električnom energijom u zapadnom dijelu grada, ostavivši oko 500 000 stanovnika bez struje.
Ukrajinska vojska izvijestila je da je prema zemlji ispaljeno gotovo 600 dronova i 36 projektila. Istodobno je ukrajinska vojska udarila naftnu rafineriju Afipski u Krasnodarskom kraju, važan izvor dizela i kerozina za ruske snage.
Predsjednik Volodimir Zelenskij poručio je da napadi pokazuju hitnu potrebu za dodatnim zapadnim sustavima protuzračne obrane: „Moramo raditi bez gubljenja ijednog dana kako bismo osigurali dovoljno projektila za našu obranu i sav potreban pritisak na Rusiju.”
Dok ruske snage ciljaju energetsku infrastrukturu i nastoje srušiti moral civila, Kijev paralelno potresa najveća afera korupcije od početka rata. Šef predsjedničkog ureda Andrij Jermak podnio je ostavku nakon što je njegov stan pretražen u istrazi o navodnim mito-shemi. Dvojica ministara već su smijenjena, a glavni osumnjičenik, dugogodišnji Zelenskijev prijatelj, napustio je zemlju.
Zelenskij je najavio temeljitu reorganizaciju ureda. U javnosti se spominje mogućnost da ga preuzme ukrajinski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu i bivši zapovjednik vojske Valerij Zalužni, kojega oporba smatra „čovjekom od povjerenja vojske, građana i međunarodnih partnera”. Zalužni zasad ne otkriva hoće li prihvatiti eventualnu ponudu.
Jermak, kojega su mediji citirali kako „ide na front i spreman je na svaku odmazdu”, posljednjih je tjedana vodio ukrajinsku delegaciju u pregovorima oko 28-točnog prijedloga za prekid vatre. Plan traži povlačenje Ukrajine iz Donecke oblasti, opću amnestiju i ukidanje zapadnih sankcija Rusiji. Kijev je uzvratio s 19-točnim protuprijedlogom, a razgovori bi se trebali nastaviti idući tjedan u Washingtonu.
Istodobno, specijalni američki izaslanik Steve Witkoff najavljen je u Moskvi, no očekivanja od njegovog posjeta su skromna nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ukrajinsko vodstvo nazvao nelegitimnim.
Ukrajina se nada i dogovoru europskih čelnika o zajmu od 140 milijardi eura, osiguranom zaplijenjenom imovinom ruske središnje banke. Belgijsko protivljenje zasad koči postizanje sporazuma do kraja godine.
S eskalacijom ruskih udara i unutarnjim političkim potresima, Kijev se suočava s dvostrukim izazovom: obraniti grad od projektila i dronova te obnoviti povjerenje javnosti u državne institucije.
