Poljski premijer Donald Tusk izvijestio je parlament da je ruska eskadrila bespilotnih letjelica 19 puta povrijedila zračni prostor njegove zemlje. Poljski F-16 i nizozemski F-35 presreli su formaciju i srušili najmanje četiri drona, čiji su se dijelovi rasuli po istočnoj Poljskoj; jedan je udario u obiteljsku kuću, ali ozlijeđenih nije bilo.
„Nema nikakve sumnje u agresivne namjere Rusije”, poručio je Tusk nakon što je Varšava aktivirala članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora i zatražila konzultacije s saveznicima.
Je li riječ o pogrešci?
Poljska i druge prve crte NATO-a, poput Rumunjske, prije su se povremeno nosile s zalutalim dronovima, no nikada s ovolikim brojem niti s rušenjem samih letjelica. Ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski tvrdi: „Procjena poljskih i NATO zračnih snaga glasi da dronovi nisu skrenuli s putanje slučajno, nego su bili namjerno usmjereni.”
Isti zaključak iznio je i njemački ministar obrane Boris Pistorius, dok je britanski resorni kolega John Healey upozorio da za sada postoji „više proturječnih izvještaja” te da su napadi, bez obzira na motiv, „opasni i nepromišljeni”.
Vojni analitičar Fabian Hoffmann nakon uvida u rute leta navodi da su dronovi „slijedili kontroliranu trajektoriju”, što po njemu potvrđuje namjeru Kremlja. Ipak, istraživač bespilotne borbe Zachary Kallenborn primjećuje da se, unatoč „oštrim riječima”, još vaga odgovor na incident.
Što kaže Moskva?
Ruski diplomatski predstavnik u Varšavi Andrej Ordaš optužio je Kijev: „Znamo jedno – dronovi su došli sa strane Ukrajine.” Kremlj se službeno oglasio tek šturim komentarom glasnogovornika Dmitrija Peskova, koji je odbio svaku odgovornost i ustvrdio da Zapad „dnevno” iznosi neosnovane optužbe na račun Rusije.
Ministarstvo obrane u Moskvi naknadno je priopćilo da je izvelo „uspješan masovni napad” na vojne ciljeve u zapadnoj Ukrajini te dodalo da domet upotrijebljenih dronova ne prelazi 700 kilometara, implicirajući da ne mogu stići do Poljske. Istodobno je izrazilo spremnost na razgovore s Varšavom.
Signal slabosti ili hrabro izazivanje?
Bivši zapovjednik američke kopnene vojske u Europi general u mirovini Ben Hodges drži da je upad bio namjeran i primjer „Putinove sklonosti riziku”, podsjećajući da u Poljskoj boravi oko 8 000 američkih vojnika. Hoffmann pak smatra da Moskva eskalira jer je „gospodarski oslabljena” i vidi „prozor prilike”.
Pukotine u NATO štitu
Iako su dronovi detektirani i djelomično oboreni, Hodges upozorava da presretači poput F-16 ili F-35 nisu ekonomski ni taktički najprimjereniji za sporohodne bespilotne ciljeve. Profesor strateških studija Phillips O’Brien ocjenjuje da je riječ o „napadu s pomoćnim kotačićima” kojim je Rusija pokazala kako se Savez nije dovoljno pripremio za prijetnju koja mu „gleda ravno u oči”.
Ukrajina, naviknuta na svakodnevne nalete, istu je noć objavila da je srušila 386 od 415 ruskih dronova te 27 od 43 projektila – dokaz koliko brzo i relativno jeftino može reagirati funkcionalna protuzračna mreža.
Što slijedi?
Bivša NATO glasnogovornica Oana Lungescu podsjeća da je novi glavni tajnik Mark Rutte već zatražio petostruko jačanje protuzračne i proturaketne obrane Saveza. Hodges pak poziva na veliku multinacionalnu vježbu usklađivanja sustava, izmjenu pravila za patrolne letove iznad Baltičkog i Crnog mora – i čak na proglašenje zone zabrane leta nad zapadnom Ukrajinom kako bi se ruske letjelice držale podalje od granica NATO-a.
Dok se Savez priprema na raspravu o sljedećim koracima, Varšava upozorava da je noćni upad samo podsjetnik: granica NATO-a već je bojno polje nove vrste rata, u kojem dronovi prelaze linije jednako lako kao što ruše stare sigurnosne dogme.
