Rusija je u utorak lansirala nove valove bespilotnih letjelica na crnomorske luke Pivdenji i Čornomorsk, pri čemu su pogođena dva civilna broda – panamske zastave Emmakris III i Captain Karam – dok su pristajala ukrcati ukrajinsku pšenicu. Ukrajinska mornarica upozorila je da takvi napadi „threaten the lives of civilians and undermine global food security. Targeted strikes on civilian objects are a deliberate war crime”.
Luka Pivdenji i naftni terminali također su pretrpjeli štetu, ali su, prema zamjeniku premijera Oleksiju Kulebi, ostali u funkciji. Ukrajina je među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica, pa Kijev napade tumači kao pokušaj Moskve da presiječe opskrbu hranom globalnom tržištu.
Francuski predsjednički izvor ocijenio je pojačane ruske udare „činom prkosa” prema američkom planu okončanja rata. Isti izvor dodaje kako ruske tvrdnje da je ukrajinski dron napao rezidenciju Vladimira Putina nemaju „nikakav čvrst dokaz”.
Volodimir Zelenskij poručio je da su američke sigurnosne službe potvrdile lažnost navodnog napada na Putinov posjed u Valdaju. „Regarding the attack on [Putin’s residence at] Valdai, our negotiating team connected with the American team, they went through the details, and we understand that it’s fake. And, of course, our partners can always verify thanks to their technical capabilities that it was fake”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Kijev je, s druge strane, u srijedu dronom pogodio rusku luku Tuapse na Crnom moru, oštetivši lučku infrastrukturu i plinovod, pri čemu nije bilo ozlijeđenih. Tuapse i tamošnja rafinerija jedno su od ključnih ruskih izvoznih čvorišta za naftne derivate, koje Ukrajina često gađa kako bi smanjila prihode Kremlja.
Ruske vlasti istoga dana prijavile su napade dronovima na područje Moskve, zapadne regije i anektirani Krim; jedna je osoba ranjena blizu glavnog grada.
Diplomatski pritisak istodobno se pojačava. Zelenskij je najavio sastanak čelnika država-saveznica 6. siječnja u Francuskoj, a pripremni susret sigurnosnih savjetnika zakazan je za 3. siječnja u Ukrajini.
Na pravnom planu, njemačko tužiteljstvo objavilo je da je za 10 milijuna eura obustavilo istragu protiv ruskog milijardera Ališera Usmanova, osumnjičenog za kršenje sankcija Europske unije. Postupak je obustavljen „na temelju pretpostavke nevinosti”. Usmanov je ranije platio još 4 milijuna eura kako bi zatvorio zasebnu istragu pranja novca.
Američko ministarstvo financija u međuvremenu je skinulo sankcije s Aleksandre Buriko, nekadašnje financijske direktorice državne banke Sberbank, nakon što je ona dokazala da je 2022. raskinula sve veze s ruskim gigantom pod zapadnim sankcijama.
