U samo dva tjedna zabilježen je niz ruskih upada u zračni prostor članica Sjevernoatlantskog saveza – od poljsko-ukrajinske granice do Baltika i Skandinavije – što je u Bruxellesu protumačeno kao namjerno testiranje spremnosti Zapada.
• 10. rujna 19 bespilotnih letjelica preletjelo je Poljsku; oborena su najmanje tri. Premijer Donald Tusk tada je upozorio da je „rat bliži nego ikad nakon Drugog svjetskog rata”. • Nekoliko dana poslije dron je ušao u rumunjski zračni prostor, a 13. rujna tri ruska MiG-31 nakratko su prešla estonsku granicu iznad Baltičkog mora s isključenim transponderima i bez radijskog kontakta. • U nedjelju su njemački avioni presreli ruski izviđački zrakoplov u neutralnom baltičkom zračnom koridoru, dok su u ponedjeljak zbog dronova privremeno zatvorene glavne zračne luke u Danskoj i Norveškoj.
„Ne želimo nastavak ovog opasnog obrasca, bio on namjeran ili ne”, poručio je vršitelj dužnosti glavnog tajnika NATO-a Mark Rutte. Istodobno je zapadnim vladama dao do znanja da će „Savez braniti svaki pedalj svojeg teritorija”.
Nakon prvih incidenata, istočnoeuropske članice tražile su oštar odgovor, dok su neki zapadni političari nagađali da se radi o navigacijskim pogreškama uzrokovanima ukrajinskim ometanjem GPS-a. No većina vojnih analitičara ocjenjuje da su manevri barem „slučajno namjerno” izvedeni. Radosław Sikorski, poljski šef diplomacije, procjenjuje da je „Rusija testirala našu odlučnost bez želje da odmah izazove rat”, budući da su “svi dronovi bili ćorci”.
Operacija „Eastern Sentry”
Kako bi pojačao odvraćanje, NATO je pokrenuo operaciju „Eastern Sentry” u sklopu koje su Francuska, Njemačka, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo rasporedile dodatne borbene avione i protuzračnu opremu. Britanski Typhooni već su patrolirali nad Poljskom, a Italija dežura nad Baltikom.
Estonija je zbog upada MiG-ova sazvala Vijeće sigurnosti UN-a. Tamo su Britanija i Poljska otvoreno poručile da će u slučaju ponavljanja oboriti ruske letjelice. Na pitanje bi li podržao takav potez, bivši američki predsjednik Donald Trump odgovorio je potvrdno, što je Sikorski na društvenim mrežama pozdravio kratkim „Roger that”.
Zid protiv dronova
S obzirom na rastuću prijetnju, sedam država članica EU-a dogovorilo je sastanak s Europskom komisijom i Ukrajinom o stvaranju „zida od dronova” – mreže radara, kamera i drugih senzora koja bi dopunila postojeće proturaketne sustave. Vojni stručnjaci naglašavaju da su prioriteti:
- brza identifikacija letjelica niske visine;
- zajednička pravila o dopuštenju za otvaranje vatre;
- nabava priuštivih sustava za rušenje dronova kratkog dometa.
Krhka ravnoteža
Analitičari smatraju da Moskva pokušava raslojiti Savez i ispitati postoji li spremnost pojedinih članica da riskiraju izravni sukob. Istodobno upozoravaju da bi rušenje ruskog zrakoplova moglo Putinovu administraciju dovesti pred neugodnu dilemu: odgovoriti ili prešutno priznati da prijetnja nije upalila. „Taktički avioni dragocjeni su im u Ukrajini i ne mogu si priuštiti gubitak”, napominje jedan stručnjak za zračne operacije.
Za sada je procjena da dronovi sami po sebi neće izazvati veliku eskalaciju. Ali ako NATO bude sustavno obarao sve upade, Kremlj će, tvrde poznavatelji, vjerojatno potražiti drugi kanal pritiska. U međuvremenu u Bruxellesu podsjećaju da članak 5. ostaje posljednja, ali vrlo realna opcija: napad na jednu članicu znači napad na sve.
Bude li Rusija nastavila „igrati se granicama”, sljedeće probijanje moglo bi završiti dimom na nebu – i puno manje prostora za diplomatski manevar.
