Zatvaranje minhenskog aerodroma 2. listopada zbog sumnjive letjelice bilo je samo posljednji u nizu incidenata koji potpiruju nervozu diljem kontinenta. U danu kada je Njemačka slavila nacionalni praznik, deseci letova su otkazani, a tisuće putnika ostale su na pisti. Tjedan ranije zatvoreni su aerodromi u Kopenhagenu i Aalborgu, a Poljska je u rujnu prizemljila tri bespilotne letjelice za koje sumnja da su stigle iz Rusije.
Sve češći upadi — često iznad elektrana i vojnih baza u Njemačkoj, baltičkim i nordijskim državama — učvrstili su uvjerenje da Kremlj vodi tihu „hibridnu“ kampanju sabotaže i zastrašivanja. Moskovski demantiji nisu utišali zabrinutost. Bivša savjetnica Bijele kuće za Rusiju Fiona Hill još je u lipnju upozorila da je Rusija „već u ratu s Europom“.
Nejasne mete, nejasna pravila Premijer Bavarske Markus Söder zatražio je da policija dobije ovlasti „odmah rušiti dronove“, a Varšava koristi jednako zapaljivu retoriku. No rušenje neidentificiranih letjelica pravno je i politički sklizak teren: svaka pogrešna procjena mogla bi pokrenuti eskalaciju s nuklearnom silom, dok nečinjenje ostavlja dojam slabosti.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošli je tjedan u Kopenhagenu predstavila ideju „zida protiv dronova“ — sustava zajedničkog otkrivanja, praćenja i presretanja na istočnom krilu Unije. Rasprava iza zatvorenih vrata, međutim, otkrila je duboke razlike: iz Rima se čulo da se zanemaruje jug Europe, a potpore iz Berlina i Pariza nije bilo.
„These attacks have two aims,“ tvrdi švedska stručnjakinja za sigurnost Elisabeth Braw. „The first is disruption. The second is to confuse and scare us so we lose faith in our authorities and in liberal democracy.“ Po njezinu mišljenju, cilj je izazvati kaos kako bi građani „počeli koketirati s autokracijom“.
Psihologija kao obrana Braw smatra da reakcija ne smije stati na vojnoj tehnici. Primjer baltičkih i nordijskih država pokazuje da otvorena komunikacija i detaljni planovi mogu smanjiti paniku. „We may have to close an airport, but we can still show everyone that life keeps going, no matter what tricks they try on us,“ poručuje.
Stručnjaci podsjećaju da siva zona hibridnog rata nije ograničena na dronove. Istovremeni kibernapad na lance supermarketa ili energetske mreže mogao bi paralizirati društvo. Finska već godinama gradi zalihe osnovnih potrepština, dok mnoge zapadne i južne zemlje, strahujući od panike, još oklijevaju otvoreno govoriti o prijetnjama.
Za sada, europski odgovor ostaje fragmentiran. Svaki novi crveni signal u noći — poput onih koji posljednjih tjedana uznemiruju zapadnu obalu Norveške — podsjeća lidere da vrijeme za usklađenu strategiju istječe, a da su građani sve manje spremni tolerirati nesigurnost.