Državna duma u Moskvi u utorak je trećim, završnim čitanjem izglasala zakon koji prvi put kažnjava namjerno pretraživanje mrežnih sadržaja što ih vlast označuje „ekstremističkima”.
Kritičari mjere – neovisni mediji i organizacije koje Kremlj godinama progoni – upozoravaju da se radi o najdubljem zadiranju u slobodu interneta još od početka rata protiv Ukrajine te da se time faktički „kriminalizira čitanje online”.
Ključne točke novog zakona • Zakon predviđa kaznene sankcije za korisnike koji svjesno traže ili pristupaju sadržajima s ruskog popisa „ekstremističkih” materijala. • Na tom se popisu već nalaze brojne organizacije i portali koji kritiziraju Kremlj, među njima i Zaklada za borbu protiv korupcije pokojnog oporbenog lidera Alekseja Navaljnog. • Više od 60 zastupnika glasalo je protiv, no vladajuća većina osigurala je prolazak propisa.
Uoči glasanja ispred Dume su održani prosvjedi, a policija je privela nekoliko sudionika.
Brisanje 56 000 stranica Paralelno s donošenjem zakona regulator Roskomnadzor nastavio je proširivati digitalne barijere. Prema riječima ministra digitalnog razvoja Maksuta Šadajeva, nedavno je blokirano 56 000 internetskih stranica koje su odbile ukloniti sporni sadržaj.
Šadajev je u parlamentu branio novi propis tvrdnjom da se „obični korisnici” neće suočiti s problemima. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin najavio je pak da će se „pratiti provedba” i po potrebi unositi ispravci kako „nevini ljudi” ne bi bili kažnjeni te kako bi „oni koji trebaju sve informacije za svoj rad” i dalje imali pristup.
Unatoč tim obećanjima, neovisni mediji taj su potez opisali kao kulminaciju višegodišnjeg pritiska na slobodan protok informacija. Novo pooštravanje pravila, upozoravaju, dodatno će otežati rad novinara, aktivista i običnih građana koji žele pratiti neslužbene izvore o ratu, korupciji i stanju ljudskih prava u Rusiji.
