Četrdeset tri godine nakon što je u Sudskom registru niknula Sveučilišna bolnica „u osnivanju”, a trideset nakon što je formalno završila „u likvidaciji”, napokon je postignut dogovor kojim će zapušteni kompleks u novozagrebačkom naselju Blato oživjeti – na njegovu će mjestu niknuti Nacionalna dječja bolnica.
Gradnja Sveučilišne bolnice započela je 1985. Na papiru je predviđala tisuću bolničkih kreveta, koštala je tadašnjih šest milijardi dinara (oko 300 milijuna njemačkih maraka ili 150 milijuna eura) i trebala otvoriti vrata 1987., potom 1990. No gospodarska kriza, inflacija i, konačno, rat zaustavili su radove 1992. kada je bilo dovršeno tek 45 % objekta. Od tada se golemo gradilište koje zauzima više od 22 hektara – veličinu tridesetak nogometnih igrališta – pretvorilo u propadajuće skladište betona i željeza.
Cijena nedovršenog giganta nezaustavljivo je rasla: prema izvješću likvidatorice iz 2020., ukupni trošak dosegnuo je 850 milijuna maraka, odnosno oko 425 milijuna eura. Zagrepčani su izravno financirali 36 % tog iznosa – punih deset godina, od 1983., s plaća im je izdvajano 1,5 %, što je prosječno iznosilo približno 200 eura po zaposlenom. Ostatak su činili državni proračun i krediti. Sav taj novac ostao je doslovce zazidan u betonskim kosturima.
Sada bi isti prostor trebao dobiti novu svrhu. Grad Zagreb i država dogovorili su izgradnju Nacionalne dječje bolnice koja će objediniti pedijatrijsku skrb, preseliti Dječju bolnicu iz Klaićeve ulice i rasteretiti ostale bolničke sustave. Planirana ustanova imat će 481 bolničku postelju te dodatnih 300 za dnevnu bolnicu. Za prvu fazu radova, koji bi trebali krenuti ove godine, osigurano je više od 200 milijuna eura, uključujući opremanje. Cilj je da se vrata nove bolnice otvore do kraja 2029.
Ako se rokovima ovoga puta održi korak, nekadašnji simbol financijskog i urbanističkog promašaja mogao bi se pretvoriti u najveće ulaganje u dječje zdravlje u suvremenoj hrvatskoj povijesti.