Rumunija je prošle godine zabilježila najveći proračunski manjak u Europskoj uniji – čak 9,3 % BDP-a, više nego trostruko iznad bruxelleskog limita od 3 %. U isto vrijeme Pariz, koji je mjesecima pod povećalom Bruxellesa, završio je s minusom od 5,8 %.
Uz to, cijena rumunjskog zaduživanja ne prestaje rasti: prinos na desetogodišnje državne obveznice vrti se oko 7,4 %, dok je Francuska za isti rok na 3,6 %. Iza suhih brojki stoji kombinacija kronične nejednakosti, raširene korupcije te zapuštene infrastrukture i javnih usluga – koktel koji već godinama pothranjuje političku nestabilnost.
Napeti izbori i krhka vlada
Prošlogodišnji predsjednički izbori završili su trijumfom krajnje desnog, proruski orijentiranog Călina Georgescua u prvom krugu, da bi tek ponovljeno glasovanje u svibnju donijelo tijesnu pobjedu liberalnom, prozapadnom Nicușoru Danu. Dan je potom premijersku dužnost povjerio Ilieju Bolojanu, no koalicija centra već se mjesecima gloži oko opsežnog paketa štednje.
Plan predviđa drastično povećanje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode, rezove u javnim investicijama te zamrzavanje mirovina i plaća u državnom sektoru. Unatoč bolnim mjerama, Bolojan je nakon sastanka s europskim povjerenikom za gospodarstvo Valdisom Dombrovskisom priznao da će manjak ove godine pasti tek na 8,4 %, daleko od dogovorenih 7 %. Time se i cilj od 6 % za iduću godinu čini sve nedostižnijim, a raste opasnost od europskih financijskih sankcija.
Strah od recesije – i od ulice
Ekonomisti upozoravaju da bi zahvati mogli ugušiti rast i gurnuti zemlju u tehničku recesiju, čime bi se paradoksalno smanjili porezni prihodi i dodatno otežalo zatvaranje proračunske rupe. ING Research procjenjuje da se gospodarstvo ove godine može jedva izvući s rastom od 0,3 %, uz blago ubrzanje na 1,7 % do 2026.
Istodobno, mjere štednje riskiraju daljnje otuđenje građana od političke elite i jačanje protueuropskog raspoloženja – osobito u kontekstu nedavnog uspona desnice i skorih parlamentarnih izbora u susjednoj Moldovi.
Zašto Bukurešt (još) nije Atena
Unatoč alarmantnim brojkama deficita, rumunjski javni dug zasad ostaje podnošljiv: 55,8 % BDP-a, ispod granice od 60 % definirane europskim pravilima i znatno niže od prosjeka Unije od 81,8 %. Uoči dužničke krize 2009. Grčka je, podsjetimo, imala omjer od gotovo 130 %.
K tome, Rumunija nije članica europodručja, što joj daje veću slobodu u vođenju monetarne politike i smanjuje rizik prelijevanja krize na zemlje koje dijele jedinstvenu valutu. "Tržišta ne šalju signal da je Rumunija pred fiskalnim slomom; očekuju da će prilagodba ipak biti provedena", ističe Zsolt Darvas iz briselskog think-tanka Bruegel, podsjećajući da su rumunjski prinosi i dalje višestruko niži od grčkih rekordnih 44 % tijekom najžešće faze eurokrize.
Krhak predah
Sve to ipak ne uklanja političku dimenziju problema. Kako upozoravaju analitičari, agresivno stezanje remena moglo bi dodatno destabilizirati vlast i potaknuti birače prema radikalnim opcijama. Rumuniji je, zaključuju, kupjeno vrijeme – ali ono brzo istječe.