Dok Europska unija ubrzano uvodi automatizirane sustave na željeznice, Hrvatska još uvijek na 16 željezničko-cestovnih prijelaza računa na ljudsku budnost. Prema podacima HŽ Infrastrukture, čak 58 zaposlenika u smjenama mora ručno aktivirati signalno-sigurnosne uređaje najkasnije pet minuta prije nailaska vlaka.
Takav model rada, kažu stručnjaci, istodobno otvara pitanja sigurnosti i opravdanosti troškova. Posao se svodi na "pritiskanje tipke" nekoliko minuta prije prolaska garniture, ali zahtijeva stalna dežurstva i plaće za gotovo šest desetaka radnika – u doba kada većina Europe iste prijelaze rješava senzorima i automatiziranim rampama.
Velika ulaganja, spor ritam
Iz državne tvrtke poručuju da je Hrvatska usred „velikog investicijskog ciklusa” vrijednog oko šest milijardi eura do 2035. godine. Uz obnovu pruga, poseban naglasak stavljen je na sigurnost prijelaza:
- završen je projekt modernizacije 50 prijelaza koji već reguliraju promet novom opremom;
- u tijeku su radovi na još 95 prijelaza, a dio ih je već pušten u rad;
- u planu je dodatna automatizacija 46 prijelaza.
Ipak, kada se brojke usporede s ukupnim potrebama mreže, tempo se i dalje doživljava kao nedostatan. Sve dok posljednji ručno čuvani prijelaz ne dobije automatiku, ljudski faktor ostaje jedina brana između ceste i tračnica.
Opomena s ulice Republike Austrije
Posebnu pozornost privlači prijelaz u zagrebačkoj Ulici Republike Austrije, jedan od najprometnijih gradskih koridora, gdje je početkom godine poginulo dijete. HŽ Infrastruktura ondje postavlja mimoilaznu ogradu za pješake te svjetlosno-zvučnu signalizaciju, a radovi bi trebali završiti do kraja 2024.
Nakon toga slijedi izdavanje dozvola Agencije za sigurnost željezničkog prometa – postupak koji, prema iskustvu, traje tri do četiri mjeseca. Kada novi sustav dobije zeleno svjetlo, prijelaz će ostati otvoren samo za pješake, dok će se promet vozila u potpunosti ukinuti.
Sigurnost prije svega
HŽ Infrastruktura poručuje da modernizacija ide dalje i da će svi ručno čuvani prijelazi postupno dobiti automatiziranu zaštitu. Do tada, 58 čuvara i dalje će svakog dana, po smjenama, ručno spuštati i dizati branike – podsjetnik na to koliko je sigurnost na hrvatskim tračnicama još uvijek oslonjena na ljude, a ne na tehnologiju.