U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u travnju 2025. čak 7009 ljudi imalo status roditelja njegovatelja ili njegovatelja – 41,2 posto više nego 2022. godine. Veliku većinu čine majke koje djece s teškoćama u razvoju ili odraslih članova obitelji s invaliditetom njeguju 24 sata dnevno.
„Čak smatram da mi je država time dala mogućnost da se brinem o svom djetetu, jer bih svakako morala dati otkaz na poslu”, kaže Dženita Lazarević, predsjednica dubrovačke Udruge Poseban prijatelj. No dodaje da je svakodnevica roditelja njegovatelja i dalje uglavnom nevidljiva i potkapacitirana.
Naknade su posljednjih godina rasle – od 2500 kuna 2020. do današnjih triju razina: • 750 eura za roditelje čija djeca povremeno koriste usluge u zajednici • 938 eura za one koji brinu o djetetu bez mogućnosti redovitog uključivanja u sustave podrške • 1125 eura za skrb o dvoje ili više djece s višestrukim teškoćama.
Status sa sobom nosi mirovinsko i zdravstveno osiguranje te pravo na bolovanje do dva mjeseca, ali isključuje mogućnost zaposlenja kod drugog poslodavca. Postupak dobivanja prava složen je: potrebno je vještačenje zdravstvenog stanja i obilje dokumentacije, a praksa područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad često je neujednačena.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorava da roditelji njegovatelji i dalje nailaze na „dugotrajne procedure, nedostatak usluga u zajednici te lošu koordinaciju zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi”. Posebno ističe rodnu neravnotežu: iako zakon ne diskriminira očeve, gotovo sve korisnice statusa su žene, što odražava „strukturne, kulturološke i ekonomske neravnoteže”.
Kao odgovor na pritisak udruga, u Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga 2021.–2027. uvrštena je mjera „Odmor od skrbi”. U travnju 2025. potpisano je 35 ugovora ukupne vrijednosti 5 milijuna eura za pilot-projekt koji roditeljima treba omogućiti do četiri tjedna predaha godišnje.
„Ovaj projekt predstavlja važan prvi korak prema dugoročnom cilju da svaki roditelj njegovatelj u Hrvatskoj ima pravo i mogućnost barem nekoliko dana odmora godišnje, bez straha da dijete neće biti adekvatno zbrinuto”, ističe Lazarević.
I dok Ministarstvo najavljuje „daljnje usklađivanje naknada s fiskalnim mogućnostima”, pravobranitelj traži da se predstavnici roditelja njegovatelja uključe u izradu svih budućih strategija. Za više od sedam tisuća obitelji, poruka je jasna: formalni status nije dovoljan bez sustavne podrške koja bi im omogućila ravnopravno sudjelovanje u društvu.