U rimskom hramu Svete Marije Velike već više od sedam stoljeća stoji prizor Rođenja koji je promijenio božićnu tradiciju diljem svijeta. Riječ je o najstarijim poznatim jaslicama izrađenima u današnjem, „modernom” obliku – kao zasebne skulpture koje se postavljaju ispred oltara.
• Papa Nikola IV., prvi papa franjevac, naručio je 1292. godine izradu kompleta jaslica kako bi odao počast svetom Franji Asiškom i njegovim živim jaslicama postavljenima u Grecciju 1223.
• Skulpture je u mramoru isklesao firentinski majstor Arnolfo di Cambio. Sačuvani su likovi svetog Josipa, trojice kraljeva te figura koja objedinjuje vola i magarca, dok su kipovi Marije i Djetešca Isusa prepravljeni u 16. stoljeću.
• Iako prikazi Rođenja postoje na mozaicima i freskama još od ranog kršćanstva, di Cambijeve figure smatraju se prvim trodimenzionalnim jaslicama koje su se mogle premještati i izlagati, čime je započela tradicija kakvu danas poznajemo u crkvama i domovima.
Uz mramorne figure u bazilici se čuvaju i drveni ostaci kolijevke za koju kršćanska predaja tvrdi da je dio onih „pravih” jaslica u koje je bio položen Isus. Ta kombinacija umjetničkih djela i relikvija pretvorila je crkvu na Eskvilinu u jedno od najposjećenijih rimskih božićnih svetišta.
Više od 700 godina nakon narudžbe, di Cambijeve jaslice i dalje privlače tisuće hodočasnika i turista, podsjećajući na trenutak kada je svetom Franji palo na um ono što će postati nezaobilježni simbol Božića: skromna scena Rođenja prikazana ljudima – najprije uživo, a zatim u kamenu, drvu i svim materijalima koji su kroz stoljeća slijedili.