Rim bi mogao posegnuti za tzv. „nacionalnom izlaznom klauzulom” Europske unije koja članicama omogućuje da podignu izdatke za obranu do 1,5 % BDP-a, a da pritom formalno ne prekrše stroga fiskalna pravila Unije.
Prema neslužbenim informacijama, ta je mogućnost već aktivirana u 16 od 27 država članica, no do sada ju je dosljedno odbijala talijanska premijerka Giorgia Meloni. Na summitu NATO-a u lipnju Meloni je izrijekom poručila da Rim ne planira koristiti mehanizam, iako su se saveznici tada obvezali povisiti obrambene izdatke na 5 % BDP-a – više nego dvostruko iznad dotadašnjeg cilja od 2 %.
Za Italiju bi okretanje klauzuli predstavljalo nagli zaokret u politici i potencijalni rizik za proračun. Zemlja je već pod „postupkom zbog prekomjernog deficita” jer je prošle godine premašila gornju granicu od 3 % deficita u odnosu na BDP. Europska komisija procjenjuje da bi talijanski manjak trebao pasti s 3,3 % ove godine na 2,9 % do 2026., što bi omogućilo izlazak iz nadzora.
Ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti ranije je upozorio da bi korištenje klauzule moglo produljiti talijansko ostajanje u postupku, čime bi se investitorima poslala neželjena poruka o trajno visokom javnom dugu.
Iako bi dodatna sredstva pridonijela ambicioznom planu Europske komisije za jačanje europske vojne industrije, Rim sada mora odvagnuti želi li kratkoročno pojačati obranu ili dugoročno smanjiti pritisak na državni proračun.
