Talijanska vlada u srijedu bi trebala dati završno zeleno svjetlo projektu vrijednom 13,5 milijardi eura kojim će se izgraditi najduži viseći most na svijetu i prvi put izravno spojiti Siciliju s Kalabrijom preko Mesinskog tjesnaca.
Deputy premijer i ministar infrastrukture Matteo Salvini najavio je da će ministarski odbor „ispisati stranicu povijesti” podržavši državno financirani most. Konstrukcija predviđa dva željeznička kolosijeka u sredini i po tri prometna traka sa svake strane, a središnji raspon od 3,3 kilometra između dvaju 400-metarskih stupova bio bi svjetski rekord.
Radovi bi trebali završiti 2032. godine. Projektanti tvrde da je most na vrhuncu suvremenog inženjerstva, osmišljen da izdrži jake vjetrove i potrese u seizmički aktivnom području gdje se susreću dvije tektonske ploče.
Vlada u Rimu most vidi kao pokretač gospodarskog rasta za dvije siromašne regije te obećava desetke tisuća novih radnih mjesta. No na Siciliji i u Kalabriji već traju prosvjedi zbog mogućeg ekološkog utjecaja i troška za koji protivnici smatraju da bi se mogao bolje iskoristiti. Skeptici podsjećaju na dugu povijest talijanskih megaprojekata koji su najavljeni i financirani, ali nikad dovršeni.
Prvi planovi za prijeći Mesinski tjesnac nacrtani su prije više od pola stoljeća. Konzorcij Eurolink, predvođen talijanskim građevinskim divom Webuild, pobijedio je na natječaju 2006., no ugovor je poništen nakon dužničke krize u eurozoni. Isti konzorcij ostaje izvođač i u obnovljenom projektu.
Ovoga puta Rim ima dodatni poticaj: trošak mosta namjerava knjižiti kao obrambenu potrošnju. Italija se, zajedno s ostalim članicama NATO-a, obvezala povećati izdvajanja za obranu na 5 % BDP-a, pri čemu se do 1,5 % može preusmjeriti u „obrambenu” infrastrukturu. Vlada računa da će se Mesinski most uklopiti u tu kategoriju, osobito jer Sicilija već ugošćuje NATO bazu.