Europski parlament prihvatio je rezoluciju „o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji”, čime je ponovno otvorio spor oko nasljeđa komunizma na prostoru bivše Jugoslavije.
Rezoluciju je predložila slovenska zastupnica Europske pučke stranke Romana Tomc nakon što je vlada premijera Roberta Goloba ukinula Dan sjećanja na žrtve komunizma u Sloveniji. „Naslov rezolucije je jasan – odnosi se na Sloveniju, ali vrijedi za sve države članice”, istaknula je Tomc, dodajući da dokument „podsjeća da je komunizam totalitarni režim te poziva na priznanje njegovih zločina i poštovanje žrtava”.
Za rezoluciju je glasalo 357 zastupnika, 266 je bilo protiv, a rasprava je razotkrila dubok ideološki rascjep: desni klubovi i Europska pučka stranka podržali su tekst, dok su socijalisti, liberali i zeleni mahom odbili njegov sadržaj. Među hrvatskim zastupnicima protiv ili suzdržani bili su predstavnici ljevice; Gordan Bosanac iz Možemo! uopće nije glasao.
Ključne točke rezolucije • poziv na sveobuhvatno istraživanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebice KOS-a i UDBA-e; • zahtjev slovenskoj vladi da vrati Dan sjećanja na žrtve komunizma; • podsjetnik da su zločini jugoslavenskog komunističkog režima zahvatili sve republike bivše Jugoslavije; • osuda svih totalitarnih režima te preporuka zabrane promicanja njihovih simbola, uključujući komunističke.
U Sloveniji dosad nije provedena lustracija, što, prema Tomc, „i dalje jako pogađa” društvo. Ona tvrdi da se činjenice „pokušavaju prikriti i negirati već više od 80 godina” te proziva Golobovu vladu da „uskraćuje osnovna ljudska prava ubijenima i njihovim obiteljima”.
Politički odjeci u Hrvatskoj Hrvatskoj je rasprava osobito zanimljiva jer je Vlada nedavno osnovala Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava ratnih i poratnih zločina, na čijem je čelu Ivan Penava. Rezolucija Europskog parlamenta mogla bi poslužiti kao poticaj i putokaz za taj proces.
Tomc se posebno obrušila na protivnike rezolucije: „Ako nisu povezani s tom poviješću, kakvi su to ljudi koji brane zločine? Umjesto da pokopaju mrtve, očito im je cilj pokopati istinu.”
I dok desnica naglašava „duh pomirenja” i jednak tretman žrtava nacizma, fašizma i komunizma, ljevica optužuje inicijatore za revizionizam. Rasprava u Bruxellesu time je još jednom pokazala koliko je 20. stoljeće na Balkanu i dalje politički eksplozivno, a potraga za povijesnom istinom – daleko od završetka.