Sin posljednjeg iranskog šaha Reza Pahlavi u četvrtak je u Berlinu pozvao zapadne demokracije da se aktivno uključe u, kako je rekao, „rat protiv iranskog režima” i kritizirao njemačku vladu što s njim nije službeno razgovarala tijekom posjeta.
Na konferenciji za novinare, održanoj uz pojačane mjere sigurnosti zbog paralelnih prosvjeda pristaša i protivnika, Pahlavi je upozorio da će nastavak oklijevanja Zapada samo povećati broj žrtava među prosvjednicima: „Pitanje nije hoće li doći do promjena. Promjena je na putu. Pravo je pitanje koliko će Iranaca izgubiti živote dok zajednica zapadnih demokracija i dalje samo promatra.”
Prosvjedi protiv teheranskog režima, koji su krajem prošle godine odnijeli tisuće života, prema Pahlavijevim riječima i dalje traju, dok iranske vlasti posežu za „krvavom represijom”. Samu konferenciju nakratko je zasjenio incident: nepoznata osoba poprskala je Pahlavija crvenom tekućinom, nakon čega je privedena.
Iranac u egzilu, koji se posljednjih mjeseci sve češće spominje kao mogući oporbeni vođa, susreće se i s unutarnjim preprekama. Oporbeni pokreti izvan i unutar Irana ostaju duboko podijeljeni, a zapadne vlade oprezne su jer nije jasno koliku podršku Pahlavi uživa u domovini gotovo pola stoljeća nakon svrgavanja njegova oca.
Europske zemlje, uključujući Njemačku, dosad su odbijale izravno se pridružiti savezničkim napadima Sjedinjenih Država i Izraela, započetima 28. veljače, u kojima je prema službenim navodima ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei. Istodobno, iranske i američke snage međusobno blokiraju strateški Hormuški tjesnac kroz koji prolazi petina globalne nafte, što dodatno otežava napore za prekid sukoba.
Pahlavi je izrazio razočaranje što se tijekom njegova boravka u Njemačkoj nije sastao s dužnosnicima kancelara Friedricha Merza: „Iskoristite svoje pravo. Kao demokracije, imate pravo razgovarati s kim god želite.”
Njegov poziv na snažniju potporu stiže u trenutku kada diplomatska rješenja stagniraju, a broj žrtava među civilima i prosvjednicima raste, ostavljajući otvoreno pitanje koliko će još trajati šutnja dijela Zapada i hoće li se europske vlade odlučiti na konkretniji angažman u iranskoj krizi.
