Više od polovice Europe i cijelog mediteranskog bazena ušlo je u kolovoz opasno isušeno. Europski opservatorij za sušu (EDO) bilježi da je od 1. do 10. kolovoza čak 51,3 % područja bilo pogođeno jednim od tri stupnja suše – najveći udio otkad se podaci prate (2012.).
EDO-ov satelitski sustav Copernicusa mjeri količinu oborina, vlažnost tla i stanje vegetacije te klasificira rezultate u razine „nadgledanje”, „upozorenje” i „uzbuna”. Početkom kolovoza:
- 7,8 % prostora bilo je na najvišoj razini uzbune, gdje se vegetacija već razvija nenormalno;
- 38,7 % nalazilo se na razini upozorenja;
- 4,9 % pod nadgledanjem.
Gore nego 2022.
Od sredine travnja oko polovice Europe trpi sušu, što premašuje sumornu statistiku ljeta 2022. Najteže je pogođen kavkaski i sjevernobalkanski pojas: u Gruziji i Armeniji suša zahvaća 97 % teritorija, a visoki udjeli zabilježeni su i u Bugarskoj i na Kosovu. U Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Mađarskoj i Crnoj Gori tri četvrtine površine podignuto je na upozorenje ili uzbunu.
Toplinski valovi prosinca u srpnju i kolovozu potaknuli su brojne požare u tom pojasu; jedna je osoba poginula u Crnoj Gori, a jedna u Albaniji.
Zapad i jug Europe: lokalna suša, ali gorjele šume
Španjolska, Portugal i Italija tijekom kolovoza bilježe razorne požare, no suša je ondje još uvijek lokalizirana. Suprotno tome, gotovo sedam desetina Ujedinjenog Kraljevstva (69,5 %) i gotovo dvije trećine Francuske (63 %) već je na EDO-voj karti označeno sušom.
Središnja Europa doživjela je kratko olakšanje: vlažnost tla i vegetacija vratile su se u uobičajene okvire u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Češkoj, koje su mjesecima bile među najpogođenijima.
Požari progutali milijun hektara
Prema Europskom sustavu za informacije o šumskim požarima (EFFIS), u EU je od početka godine izgorjelo više od milijun hektara – rekordna površina za 2025.
Alarmantni podaci dodatno naglašavaju hitnost prilagodbe poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na sve učestalije ekstremne suše koje pogađaju kontinent.