Cijena terminskih ugovora na zlato probila je novi povijesni maksimum od 3 534 dolara za uncu nakon što je otkriveno da će Sjedinjene Države ubuduće s 39 % carine oporezivati i uvoz standardnih švicarskih poluga od jednog kilograma.
SAD je već u četvrtak uveo isti postotak carine na cjelokupan švicarski izvoz, jedan od najviših nameta koje je administracija Donalda Trumpa postavila bilo kojoj zemlji. Pismo američke carinske službe, potpisano 31. srpnja, sada potvrđuje da se visoka stopa odnosi i na kategoriju zlatnih poluga koje su dotad bile izuzete.
Švicarska, koja rafinira oko 70 % svjetske proizvodnje zlata, u posljednjih je godinu dana isporučila u SAD zlato vrijedno oko 61,5 milijardi dolara. Predsjednik Udruge švicarskih proizvođača i trgovaca plemenitim metalima Christoph Wild upozorio je da odluka predstavlja „još jedan udarac” za tamošnju zlatarsku industriju i suprotna je dotadašnjem uvjerenju da će zlato ostati pošteđeno.
Potražnja za fizičkim zlatom u SAD-u intenzivirala se otkad je Trump najavio seriju „recipročnih” tarifa, pa je maloprodajni lanac Costco u svibnju ograničavao dnevnu kupnju poluga. Istodobno cijena zlata je od početka godine porasla oko 25 %, jer ulagači u neizvjesnom trgovačkom okruženju traže sigurnu luku.
Šokirani Bern sada razmatra uvođenje skraćenog radnog tjedna za izvoznike, a posebno se strahuje za satnu industriju; luksuzni sat od 10 000 dolara pri ulasku u SAD poskupjet će na 13 900 dolara. Unatoč eskalaciji, švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter poručila je nakon izvanredne sjednice vlade da će „potražiti dodatne razgovore s Washingtonom”, ali i da zemlja neće odustati od ranije dogovorene kupnje borbenih zrakoplova F-35 i proturaketnog sustava Patriot: „Savezno vijeće više je puta potvrdilo da ostaje pri F-35. Bez toga ne bismo imali zračnu obranu.”
Trumpova odluka, ocjenjuju švicarski industrijalci, stvorila je „izvanredno tešku situaciju” za poduzeća i njihove zaposlenike, a njezine će se posljedice tek vidjeti na svjetskom tržištu plemenitih metala.
