Britanska ministrica financija Rachel Reeves javno je proglasila Brexit glavnim krivcem za slabljenje gospodarstva Ujedinjene Kraljevine, tek mjesec dana prije najavljenog, vjerojatno nepopularnog, proračuna s povećanjem poreza.
Reeves je u govoru naglasila kako su se od formalnog izlaska iz EU-a 2021. „nepotrebno gomilali troškovi za poduzeća” te da je šteta veća nego što su službene prognoze dosad priznavale. Zagovornici Brexita odmah su joj spočitali da „traži žrtvenog jarca” za loše ekonomske pokazatelje.
Što kažu ankete
• U lipnju je 56 % ispitanika smatralo da je napuštanje EU-a bila pogreška, dok je 31 % i dalje držalo da je odluka ispravna (YouGov). • U srpnju je 62 % građana Brexit ocijenilo neuspjehom, a tek 11 % uspjehom; glavni razlog bio je upravo gospodarska šteta (YouGov). • Ipsos je u siječnju zabilježio 54 % onih koji smatraju da je Brexit bio pogrešan potez, naspram 32 % koji ga brane. • Prema Redfield & Wiltonu, 57 % birača sada bi glasalo za ponovno priključenje EU-u, dok bi 43 % ostalo izvan Unije.
Meta: mlađi i razočarani birači
Profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Manchesteru Robert Ford ističe da „Brexit nikad nije bio nepopularniji” te da i „značajan dio nekadašnjih pobornika izlaska sada smatra da je gospodarski učinak negativan”. Reeves, smatra, cilja na:
- birače koji su 2016. podržali Brexit, ali su se u međuvremenu predomislili;
- oko sedam milijuna novih glasača koji su od referenduma navršili 18 godina i većinom naginju proeuropskim stavovima;
- pristaše ostanka u EU-u koji se pitaju zašto kritika nije stigla ranije.
Ford dodaje da je Brexit „u glavi birača neraskidivo vezan uz prethodnu konzervativnu vladu”, pa Reevesu privlači ideja da dio odgovornosti prebaci na taj projekt.
Dvostruki rizik
Direktor think-tanka UK in a Changing Europe, profesor Arnand Menon, upozorava da tek 3 % građana danas Brexit vidi kao najvažnije nacionalno pitanje, dok je 2019. taj udio iznosio 74 %. Po njemu, nova strategija nosi dvije opasnosti: • mogla bi otuđiti birače koji su i dalje ponosni na Brexit i skloni su stranci Reform; • mogla bi razočarati proeuropljane koji bi, nakon priznanja štete, poželjeli potpuni preokret – a Laburisti ga ne planiraju.
Menon procjenjuje da će se, ako se idući izbori svedu na dvoboj Keira Starmera i Nigela Faragea, mnogi skeptici ipak svrstati uz Laburističku stranku „iako možda stisnutih zuba”, kako Farage ne bi postao premijer.
Zašto baš sada?
Ford tumači da je taktika „okrivi Brexit” rezultat iscrpljenosti drugih opcija: „Da imaju mnoštvo pozitivnih vijesti, uopće ne bi govorili o Brexitu.” U nedostatku tih dobrih vijesti, Reeves pokušava objasniti skoru „gorku pilulu” proračuna, oslanjajući se na sve raširenije uvjerenje da je napuštanje Unije koštalo britansku ekonomiju – i građane.
