Vlada je u Sabor uputila prijedlog rebalansa kojim rashode snižava s 37 na 36,4 milijarde eura, a manjak državne blagajne s 4,2 na 3,8 milijardi eura. Izraženo udjelom u BDP-u to je deficit opće države od 2,9 %, na samoj granici dopuštenoj Ugovorom iz Maastrichta.
Ministar financija Marko Primorac poručio je da „bilo kakvi dodatni rashodi jednostavno bi rezultirali prelaskom te granice”. Ustvrdio je da će deficit i idućih godina ostati ispod 3 % BDP-a, no priznao je da je sadašnji manjak „iznad planiranoga” zbog rasta javnih i socijalnih potreba, uključujući subvencije za energiju, mirovine i plaće u javnom sektoru.
Ključne promjene u rashodima
• 604 mil. € – naknade za troškove energije.
• 574 mil. € – veće plaće zaposlenih u državnim službama.
• 178 mil. € – dodatni troškovi obnove nakon potresa.
• 154 mil. € – socijalne pomoći i naknade.
• 65 mil. € – nabava vojne opreme.
• 52 mil. € – ulaganja u željezničku infrastrukturu.
Istodobno se omjer javnog duga i BDP-a spušta na 56,9 %, najniže od 2010., ali analitičari upozoravaju da bi troškovi zaduživanja mogli rasti upravo zato što je deficit dosegnuo dopušteni maksimum.
Pad kapitalnih ulaganja
Ministarstvu gospodarstva proračun se smanjuje za više od 450 milijuna eura, ponajprije zbog kašnjenja velikih projekata financiranih iz europskih fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Rezovi pogađaju i projekte vodnog gospodarstva, digitalizaciju HZMO-a te centre za zbrinjavanje otpada.
Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić ocjenjuje da je ovogodišnji podbačaj EU projekata „najveći dosad” te upozorava: „Europski novac više neće dolaziti sam po sebi.” Prema njegovim riječima, u sljedećoj financijskoj omotnici Hrvatskoj bi moglo biti dostupno upola manje sredstava, a već sada su projekcije za poljoprivredu niže za oko milijardu eura.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić drži da rezanje investicija nije mudro jer su javna ulaganja i ovako ispod prosjeka EU-a. Upozorio je i na smanjenje planiranog prihoda od PDV-a za oko 400 milijuna eura, što povezuje s usporavanjem turističke sezone i maloprodaje: „Bit će veliki izazov ostvariti cilj deficita od 2,9 %.”
Ekonomist Damir Novotny smatra da je drastičan rast plaća u javnom sektoru „generator inflacije” te da proračun mora biti uravnoteženiji: „Zagovornik sam da trošimo koliko možemo.”
Iz Vlade, međutim, poručuju da novih poreza neće biti. „Poznati smo kao Vlada koja smanjuje i ukida poreze”, naglasio je Primorac.
Brojke u kratkim crtama
• Rashodi: 36,4 mlrd € (-600 mil. €)
• Prihodi: 33 mlrd € (isto)
• Deficit: 3,8 mlrd €
• Deficit opće države: 2,9 % BDP-a
• Javni dug: 56,9 % BDP-a
Analitičari zaključuju da Hrvatska zasad ispunjava fiskalna pravila, ali prostor za razvojne projekte postaje sve uži, a ovisnost o europskom novcu sve riskantnija. U fokusu bi, kažu, uskoro trebale biti privatne investicije i projektna priprema domaćih tvrtki, jer fondovi iz Bruxellesa više neće biti – zagarantirani.
