Izrael financira istodobne vojne operacije u Pojasu Gaze, Libanonu i Iranu najvećim proračunom u svojoj povijesti, ali cijena takve strategije sve je teže održiva.
Prema podacima Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), izraelski su vojni izdaci u 2023. porasli 65 % i dosegnuli oko 40,4 milijarde eura, odnosno 8,8 % BDP-a – više troši jedino Ukrajina. Vladin prijedlog proračuna za 2025. predviđa ukupnu potrošnju od 756 milijardi šekela (oko 187 milijardi eura), 21 % više nego lani, od čega je 33,5 milijardi eura namijenjeno obrani.
Rat vuče i radnu snagu s tržišta rada. Tisuće rezervista provele su stotine dana u uniformi, a radne dozvole za Palestince masovno su ukinute, što dodatno sužava bazen radnika. Ipak, nezaposlenost je u travnju iznosila samo 3 %, manje nego 4,8 % u 2021.
Kako bi nadomjestila rashode, vlada je početkom godine podigla porez na dodanu vrijednost sa 17 % na 18 % te povisila zdravstvene i socijalne doprinose. Ekonomist Itai Ater s Telavivskog sveučilišta upozorava da su „vojni troškovi, i u ofenzivi i u defenzivi, iznimno visoki“ te da će „zasigurno utjecati na proračun, deficit, BDP i izraelski dug“.
Gospodarski učinak rata nije jednoznačan. Turizam, građevina i poljoprivreda trpe gubitke, dok visoka tehnologija, obrana i trgovina hranom ostaju stabilni. U 2024. ukupni su prihodi gospodarstva premašili 470 milijardi eura. Profesor emeritus Benjamin Bental s Sveučilišta u Haifi ističe da je tržište rada „najnapetije dosad“, dok je tehnološki sektor i dalje motor izvoza, zapošljavajući 12 % radne snage i generirajući četvrtinu prihoda od poreza na dohodak.
Ipak, Agencija za inovacije bilježi prvi pad domaće zaposlenosti u tehnologiji u posljednjem desetljeću te povećani odliv stručnjaka u inozemstvo. Strahuje se da bi viši porezi mogli ubrzati taj trend.
Ulagači zasad ostaju mirni. Ater napominje da su „burza i tečaj optimistični – vjerojatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne prijetnje i oporavak“. No upozorava i na sumorni scenarij dugotrajnog rata s Iranom, u kojem „izraelsko gospodarstvo vjerojatno neće napredovati“.
Uz trajnu sigurnosnu neizvjesnost, Izrael mora balansirati i unutarnje društvene podjele te kontroverznu pravosudnu reformu, što dodatno otežava planiranje. Hoće li zemlja moći dugoročno financirati rat na više fronti, ovisit će o duljini sukoba i spremnosti gospodarstva da nastavi nositi sve skuplji teret.