Kad je Valeriia Kholkina u Szczecinu s mužem i četverogodišnjom kćeri stala kupiti sladoled, slučajni prolaznik čuo je da govore ukrajinski te im dobacio: „Teach your daughter to speak Polish” i potom fizički napao roditelje. Napadač je kasnije osuđen na 14 mjeseci zatvora, no incident je simbol atmosfere koja se u Poljskoj naglo pogoršala.
Od euforične dobrodošlice do podozrivosti
• Prema podacima UNHCR-a, u Poljskoj je oko milijun ukrajinskih izbjeglica, uz još gotovo pola milijuna Ukrajinaca koji su ondje živjeli i prije 2022.
• Istraživanja pokazuju da je potpora Poljaka prihvatu izbjeglica pala s 94 % neposredno nakon ruske invazije na 48 % danas.
• Podrška ukrajinskom članstvu u EU-u spustila se s 85 % (2022.) na 35 %.
Analitičar Piotr Buras ocjenjuje da se u društvu učvrstilo mišljenje „da Poljaci Ukrajincima više ništa ne duguju”, a rasprave su dodatno zatrovane dezinformacijama i viralnim snimkama na društvenim mrežama.
Politični zaokret udesno
Izbor desno-populističkog predsjednika Karola Nawrockog u lipnju 2025. pratio je oštar retorički pomak: Ukrajinci se sve češće prikazuju kao „nezahvalni” i „lovci na beneficije”, unatoč podacima da u državni proračun uplaćuju više nego što iz njega primaju. Nawrocki je u kolovozu stavio veto na vladin prijedlog produženja financijske pomoći te predložio da se naknade vežu uz zaposlenje; nakon pregovora usvojen je kompromisni zakon.
Sličan zaokret vidljiv je i drugdje u Europi. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je: „I asked the Ukrainian president to ensure that young men in particular from Ukraine do not come to Germany in large numbers — in increasing numbers — but that they serve their country.” Njegova vlada priprema zakon koji bi ukrajinskim izbjeglicama dodatno ograničio pristup socijalnim naknadama.
Napadi prelaze s interneta na ulice
Aktivist Oleksandr Pestrykov iz Ukrajinske kuće u Varšavi kaže da se početni val mržnje 2023. držao interneta, ali da je „od ljeta ove godine prijava stvarnih napada puno više, zasad srećom uglavnom verbalnih”. Najdramatičniji sukob izbio je na koncertu bjeloruskog repera u Varšavi, gdje je mahanje crveno-crnom zastavom Ukrajinske ustaničke vojske – u Poljskoj smatrane uvredljivom – završilo deportacijom 63 osobe, od kojih 57 Ukrajinaca.
Dvostruka stvarnost
I dok jedni potiho prelaze na poljski jezik da izbjegnu neugode, drugi i dalje nalaze podršku. Dječja psihologinja Anastasiia Zhelezniak preselila se s djecom u Varšavu 2023. i opisuje isključivo topla iskustva: učitelji su joj, kaže, na roditeljskom sastanku nudili pomoć do suza. Negativnosti osjeća jedino na društvenim mrežama, koje više i ne otvara.
Povjesničari podsjećaju da odnose opterećuje bolno sjećanje na pokolj više od 100 000 Poljaka u Volinju 1943.-45.; tema se redovito vraća u javni diskurs. Na to se nadovezuje rastuća ekonomska nesigurnost i poskupljenja, pa se, kako zaključuje Buras, „razina potpore iz 2022. pokazala povijesnom anomalijom – sada se vraćamo u normalu”.
Za brojne Ukrajince ta se „normala” danas sastoji od tihog šaptanja na javnim mjestima i strepnje da bi sljedeći slučajni prolaznik mogao reagirati – šakom umjesto osmijehom.
