Napadi su počeli 28. veljače, kada su oružane snage Sjedinjenih Američkih Država i Izraela izvele zajedničke zračne udare na teritorij Irana. Uslijedio je val nestabilnosti u cijeloj regiji.
• Trajanje operacije. Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da bi kampanja mogla potrajati i do osam tjedana. Predsjednik Donald Trump je 2. ožujka procijenio da će ‘trajati četiri ili pet tjedana, ali da postoji kapacitet i za dulje’. Do 5. ožujka američki Kongres još nije formalno odobrio ratna djelovanja.
• Iranski odgovor. Teheran je uzvratio stotinama bespilotnih letjelica i balističkih projektila, gađajući izraelske ciljeve, američka veleposlanstva i vojne baze te infrastrukturu u više bliskoistočnih zemalja. Poginulih i ranjenih već ima, a pogođene su i zgrade poput luksuznih hotela u Dubaiju, međunarodnih zračnih luka i morskih luka.
• Regionalna eskalacija. Izrael je, nakon što je libanonski Hezbollah napao njegov teritorij, pokrenuo topničko i raketno bombardiranje Libanona.
• Ekonomske posljedice. Sukob je uzdrmao opskrbne lance u energetskom i kemijskom sektoru. Proizvodni kapaciteti za naftu, plin i gnojiva privremeno su obustavljeni ili rade smanjenim intenzitetom, a brodovi izbjegavaju plovidbu kroz strateški Hormuški tjesnac.
• Razlozi operacije. Bijela kuća je iznosila više objašnjenja — od tvrdnji o mogućoj ‘nuklearnoj prijetnji’ do neprovjerenih optužbi da je Iran pokušao utjecati na američke predsjedničke izbore 2020. i 2024. godine — no objedinjeni, službeni razlog još nije predstavljen.
Kako se borbe šire i prelijevaju preko granica, raste strah da bi cijeli Bliski istok mogao utonuti u još dublji sukob, a globalna trgovina energentima pretrpjeti dugotrajnije poremećaje.
