Podaci Službe školske medicine Dubrovačko-neretvanske županije otkrivaju nagli rast djece s teškoćama u razvoju koja ulaze u školski sustav. Od 481 pregledanog budućeg prvašića u Dubrovniku ove je godine 46 djece (9,6 %) dobilo odgodu upisa; svako treće od tog broja ima teže poteškoće, a svako peto autizam.
Istodobno je u prvi razred upisano 25 učenika s rješenjem o primjerenom obliku odgoja i obrazovanja, od čega 12 s dijagnozom autizma. Za osmero je djece predviđena djelomična integracija – pet s autizmom i troje s drugim većim teškoćama.
Voditeljica službe školske medicine Matija Čale Mratović upozorava da se problem gomila:
„U prosjeku, na upisu u prvi razred, godišnje je četvero do šestero djece koja zahtijevaju takav oblik podrške u obrazovanju… pa ovaj broj povećava i određeni broj djece iz Župe dubrovačke koja imaju potrebu za ovim oblikom obrazovanja.”
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih podsjeća da su „Sve školske ustanove obvezne osigurati potrebne primjerene uvjete i potrebnu pedagoško-didaktičku opremu za školovanje učenika s teškoćama u razvoju”. Međutim, sve je više zahtjeva za posebne razredne odjele: OŠ Montovjerna i OŠ Lapad zatražile su dopuštenje Ministarstva za takav odjel, dok je Grad Dubrovnik za iduću godinu uputio molbu za čak osam odjela djelomične integracije.
Grad ističe da su do lani postojala tri takva odjela (dva u OŠ Lapad, jedan u OŠ Ivana Gundulića). U tijeku je uređenje prostora za treći odjel u Lapadu te pripreme za otvaranje odjela u OŠ Montovjerna i OŠ Mokošica. Potonja će, nakon dovršetka nove zgrade, moći preseliti odjel u modernije prostore.
U protekloj školskoj godini 35 učenika u županiji pohađalo je posebne programe u osam osnovnih škola. Ured pravobraniteljice za djecu bilježi 14 % više pritužbi zbog povreda prava djece s teškoćama, upozoravajući da je „za podizanje kvalitete inkluzivne prakse nužno da škola bude opremljena primjerenim didaktičkim sredstvima i tehnologijom prilagođenom učenicima s TUR-om kako bi im se omogućila kvalitetna nastava”.
Sve navedeno pojačava pritisak na lokalnu i državnu razinu da, uz kadrovska pojačanja, ubrzaju modernizaciju školskih zgrada i učionica kako inkluzija ne bi ostala samo na papiru, nego postala svakodnevica svakog dubrovačkog učenika.
