Najnovija analiza Ekonomskog instituta otkriva da su stanarine u većini velikih hrvatskih gradova i dalje rasle, ali znatno sporijim tempom, dok su se u četirima gradovima čak spustile.
• Čakovec bilježi najizraženiji pad prosječne najamnine – čak 90 % u odnosu na 2023. • Dubrovnik slijedi s minusom od 46,5 %, Rijeka od 42,5 %, a Požega s 28,2 %.
Autorica studije, dr. sc. Ivana Rašić, ističe da se nakon turističke sezone dio apartmana vraća u dugoročni najam te da "uvođenje poreza na nekretnine ima pozitivan učinak na povećanje ponude stanova".
Najskuplji dugoročni najam i dalje je u Zagrebu – u prosjeku 11,3 eura po četvornom metru, a slijede Split (11 €), Zadar (10,3 €), Rijeka (8,9 €) i Šibenik (7,7 €). U Splitu i Šibeniku cijene su ostale iste, dok su Dubrovnik i Rijeka zabilježili znatan pad.
Dugoročni trend ipak pokazuje rast: od 2020. stanarine su u Zadru skočile 105,8 %, u Rijeci 71,4 %, u Zagrebu 56,6 %, a u Splitu 22,2 %. Dubrovnik je iznimka s padom od 8,7 %.
Što se tiče prodaje, stanovi su prošle godine poskupjeli u 22 od 23 velika grada. Najviša prosječna cijena postignuta je u Splitu (3728 €/m²), a slijede Dubrovnik (3217 €), Zagreb (2752 €), Rijeka (2395 €), Zadar (2222 €), Šibenik (2060 €) i Velika Gorica (2016 €). Najniže cijene ostaju u Vukovaru (708 €), Požegi (1001 €) i Čakovcu (1070 €).
Najveći skok cijena zabilježen je u Šibeniku (42,9 %), Bjelovaru (40,1 %) i Slavonskom Brodu (28,1 %).
Analitičar Filip Brkan napominje kako „podaci Porezne uprave mogu trpjeti pogreške zbog ručnog unosa“, ali potvrđuje da je vidljiva „realna korekcija nakon nerealno visokih traženih cijena“. Dodaje da cijene i dalje rastu, ali „u blažim razmjerima“ te da Vladine mjere stabiliziraju tržište.
Prema izračunu Ministarstva državne imovine, prosječna kupovna cijena stana u Hrvatskoj iznosi 2250 € po četvornom metru. Rekord drži Splitsko-dalmatinska županija s 5013 €, dok je najniža prosječna cijena – 186 € – zabilježena u Virovitičko-podravskoj županiji.
Zaključak analize je jasan: tržište nekretnina ulazi u fazu usporenog, stabilnijeg rasta, uz osjetno smanjenje stanarina u gradovima gdje je ponuda naglo porasla.