Županijska skupština Primorsko-goranske županije danas otvara dosad najdetaljniju raspravu o dugogodišnjem ekološkom problemu u samom središtu Rijeke – golemim brdima metalnog otpada na Praškom pristaništu.
Prema nalogu Skupštine, županijski Upravni odjel dvaput godišnje traži izvješća Lučke uprave Rijeka i Luke Rijeka o mjerama kojima se ublažava utjecaj pretovara takozvanog ‘scrapa’ na ljude i okoliš. Iz nedavnih dokumenata proizlazi da je godišnji prekrcajni kapacitet snižен s prijašnjih 250 000 na 150 000 tona.
Projekt koji budi najveće nade jest potpuno uređenje i proširenje Praškog pristaništa. Lučka uprava planira izgraditi 345 metara nove obale, dubine 20 metara, s ro-ro rampom i dodatnih 50 000 četvornih metara zaobalnog prostora. Taj zahvat zahtijeva potpuno uklanjanje starog željeza s lokacije. Građevinska dozvola je predana, a odluka o sufinanciranju iz europskog programa CEF očekivala se do srpnja; sada se, prema riječima ravnatelja Denisa Vukorepe, traže alternativni EU izvori. Ciljani početak radova ostaje 2026. godina, uz osvrt da bi se pitanje financiranja trebalo zatvoriti tijekom prve polovice iduće godine.
Strah od preseljenja otpada u Bakar odbijen je kao „potpuno kriv” – Vukorepa tvrdi da takva opcija „nitko nikad nije razmatrao”. Međutim, predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac poručuje da se kompanija ne namjerava odreći tereta koji joj donosi stabilne prihode i „čini sastavni dio posla brojnih europskih luka”. Dok pohvaljuje planove za novo pristanište, priznaje da alternativna lokacija za scrap još nije definirana. Terminal u Bakru trenutačno, kaže, nije spreman za takav teret.
LUČKE MJERE I ZRAK Lučka uprava navodi niz kratkoročnih poteza: odmak tereta tri metra od ruba operativne obale i kulturno zaštićenog skladišta, ograđivanje manipulativne zone te povremeno uskraćivanje ulaska scrap-kompozicija kroz željeznička vrata, čime su količine dodatno smanjene.
Dva ciklusa sedmodnevnog mjerenja zraka prošle je godine provela zagrebačka tvrtka Dvokut ECRO, a ove godine posao preuzima županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo u četiri turnusa po 14 dana. Postaja u Krešimirovoj ulici i dalje bilježi I. kategoriju kvalitete zraka bez prekoračenja lebdećih čestica, no ondje su zadnjih godina zabilježene najviše količine istaloženih metala u županiji – znatno veće nego u okolici brodogradilišta „Viktor Lenac” ili rafinerije u Urinju – što se neposredno povezuje s rukovanjem metalnim otpadom u luci.
Optužbe o mogućoj radioaktivnosti otpada Lučka uprava odbacuje: „Za svaku vagonsku ili kamionsku pošiljku provodi se mjerenje i izdaje certifikat”, uz jedinstvenu potvrdu za svaki brod o nekrcanju radioaktivnih tvari.
ŠTO DALJE? Županijski vijećnici traže jasniji hodogram: dok Luka Rijeka želi zadržati profitabilni teret, Lučka uprava inzistira na preseljenju kako bi se otvorio put novom višenamjenskom terminalu. Konačni odgovor, međutim, i dalje ovisi o europskom novcu i rokovima koje ni jedna strana zasad ne može čvrsto jamčiti.