Bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen upozorio je da će se rat u Ukrajini pretvoriti u „zauvijek rat” ako europske države hitno ne povećaju pritisak na Rusiju.
„Moramo pomoći ukrajinskom narodu da se zaštiti od ruskih projektila i dronova izgradnjom zračnog štita koji će ih rušiti”, poručio je Rasmussen tijekom turneje europskim prijestolnicama. Kao moguće lokacije navodi susjedne članice NATO-a, primjerice Poljsku, jer bi „napad na tu infrastrukturu značio napad na cijeli Savez”.
-
Europski štit od projektila i dronova • Raketni sustavi i protuzračna obrana smješteni u Poljskoj i drugim graničnim državama trebali bi čuvati ukrajinska energetska i prometna čvorišta.
-
Raspoređivanje europskih vojnika • Rasmussen zagovara slanje ograničenog „zaštitnog kontingenta” u Ukrajinu prije nego što se postigne primirje. Dosadašnja „koalicija voljnih” pretvorila se, kaže, u „koaliciju onih koji čekaju”.
-
Dugodometno oružje • Bivši glavni tajnik smatra da bi Berlinski potez mogao pokrenuti lavinu: „Ako Njemačka prva isporuči Taurus krstareće projektile, otvorila bi se mogućnost da Ukrajina dobije i američke Tomahawk rakete.”
-
Sigurnosna jamstva • U Londonu se s britanskim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jonathanom Powellom razgovaralo o čvrstim američkim jamstvima Kijevu, sličnima onima koja je Washington dao Kataru. Takav aranžman, kaže Rasmussen, „olakšao bi Volodimiru Zelenskom da narodu objasni mir čak i uz gubitak dijela teritorija”.
-
Zamrznuta ruska imovina • Proširenje pritiska uključuje i 150 mlrd. eura blokiranih sredstava u klirinškoj kući Euroclear. Rasmussen predlaže da se taj novac iskoristi kao jamstvo za zajam kojim bi se kupilo oružje i pokrenula obnova, uz pretpostavku da će ratne reparacije iz Rusije jednom pokriti trošak. Belgija, gdje je sjedište Eurocleara, zasad se protivi zbog neizvjesnosti naplate odštete.
-
Američka neodlučnost • Dosadašnji koraci Washingtona opisuje kao kolebljive: najprije se razmatrala isporuka Tomahawka, potom zakazao, pa otkazao summit s Vladimirom Putinom, da bi na kraju SAD uveo sankcije Rosnjeftu i Lukoilu.
„Ako ne promijenimo brzinu i način razmišljanja, rat će trajati unedogled. Vladimir Putin nema poticaj za ozbiljne pregovore dok vjeruje da može pobijediti na bojištu”, zaključio je Rasmussen.
Njegove poruke stižu u trenutku dok se europske prijestolnice lome između straha od eskalacije i nužnosti da se Moskvi pokaže da daljnja agresija nosi neprihvatljiv rizik. Hoće li politička hrabrost nadmašiti oprez, tek treba vidjeti – ali, upozorava bivši čelnik NATO-a, vrijeme radi protiv Ukrajine.
