Meteorološki modeli ECMWF i GFS bilježe neuobičajeno rano iznenadno zagrijavanje stratosfere – fenomen koji se, prema stručnjacima Severe Weather Europe, dogodi „samo jednom ili dvaput po desetljeću” u jesenskome terminu. Taj rani šok u gornjim slojevima atmosfere već je počeo cijepati polarni vrtlog, golemu kružnu struju hladnoga zraka nad Arktikom, čime se otvara put sibirskoj hladnoći prema nižim geografskim širinama.
Ključni naglasci:
• Polarni vortex slabi ranije nego uobičajeno, što povećava vjerojatnost izravnih prodora arktičkog zraka.
• Sjeverna Amerika i Kanada mogle bi iskusiti ekstremne ledene valove, a Europa niz hladnih fronti koje bi već u prosincu mogle donijeti snježne oluje i guste magle.
• Atmosferska nestabilnost znači i česte sudare toplijih atlantskih masa s arktičkim hladnoćama, pa prognoza uključuje rizik od poplava u zapadnoj Europi poslije hladnih epizoda.
„Stratosfera se zagrijava brže nego ikad, a to poput efekta domina slabi vortex, šaljući hladne zračne mase prema jugu”, stoji u analizi. U istoj se prognozi upozorava kako „ovo nije samo hladnoća – to su i nestabilni zračni tokovi koji mogu izazvati poplave u zapadnoj Europi nakon hladnih epizoda, jer će se toplije zračne mase iz Atlantika sukobiti s arktičkim frontovima”.
Za razliku od prošlogodišnje blage zime, kada je snažan polarni vrtlog zadržavao hladni zrak nad polom, aktualni poremećaj otvorit će vrata seriji valova hladnoće. Meteorolozi savjetuju pripremu za potencijalno oštre uvjete: debele jakne, odgovarajuću zimsku opremu i pažljivo praćenje lokalnih upozorenja, osobito na sjeveru i istoku kontinenta.