Svaki peti zaposlenik u Europskoj uniji radio je vikendom tijekom 2025., pokazuje najnovije izvješće Eurostata objavljeno uoči Međunarodnog praznika rada.
• Ukupno 21,3 % osoba u dobi od 15 do 64 godine barem je povremeno radilo subotom ili nedjeljom. • Najveći udio vikend-radnika bilježi se u uslužnim i prodajnim zanimanjima – 47,6 %, kao i među kvalificiranim radnicima u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – 47,2 %. • Među radnicima s osnovnim zanimanjima četvrtina (25,7 %) radila je vikendom.
Razlika zaposlenik–samozaposleni
Obični zaposlenici rjeđe su radili vikendom (18,5 %), dok brojke snažno rastu kod samozaposlenih:
– 45,8 % poslodavaca sa zaposlenicima, – 35,9 % samozaposlenih bez radnika, – 45,1 % članova obiteljskih gospodarstava.
Najviše se radi u Grčkoj
Grčka prednjači sa 31,5 % zaposlenih koji rade vikendom. Slijede:
- Cipar – 31,3 %
- Malta – 29,2 %
Na suprotnom kraju ljestvice su Litva (3 %), Poljska (4,2 %) i Mađarska (6,2 %).
Kod samozaposlenih vikend-radnika Grčka ponovno vodi s čak 75 %. Belgija (65,9 %) i Francuska (61 %) prate, dok Mađarska (10 %), Slovačka (15 %) i Poljska (15,1 %) bilježe najmanje udjele.
Hrvatska ispod europskog prosjeka
U Hrvatskoj vikendom radi 14 % zaposlenih, znatno manje od prosjeka Unije. Među domaćim samozaposlenima taj udio doseže 28 %, što je i dalje daleko od europskog prosjeka od 45 %.
Podaci upućuju na to da je vikend-rad posebno rasprostranjen u sektorima usluga i poljoprivrede te među osobama koje same vode posao, dok se Hrvatska, unatoč rastu turizma i sezonskog zapošljavanja, još drži ispod unijskog prosjeka.