Europska unija neće dostići klimatske ciljeve bez duboke preobrazbe cestovne infrastrukture, pokazuje nova studija PwC-a izrađena za udruženje koncesionara ASECAP.
• 71,8 milijardi eura u idućih deset godina – tolika je procijenjena cijena nadogradnje autocesta u državama ASECAP-a. Gotovo 70 % iznosa otpada na projekte održivosti: punionice za električna i vodikova vozila, dinamično punjenje kamiona, pametnu rasvjetu te fotonaponske panele koji mogu smanjiti potrošnju energije do 75 %.
• Preostali dio ulaganja odnosi se na sigurnost i digitalizaciju: prediktivno održavanje, inteligentne transportne sustave, jače komunikacijske mreže, kao i trake namijenjene dijeljenju vožnje za ublažavanje gužvi.
Istodobno se očekuje istek brojnih koncesijskih ugovora, a investicije u ceste zadnjih su godina opadale. PwC upozorava da bi, bez obnavljanja modela financiranja temeljenog na korisničkim naknadama, financijska stabilnost sustava mogla biti ugrožena.
Ekonomisti ipak vide priliku: procjenjuju da bi modernizacija generirala 72,7 milijardi eura dodatne vrijednosti u gospodarstvu EU-a i oko 21 milijardu eura javnih prihoda. Računica se temelji na Eurostatovim input-output tablicama i uključuje direktne, indirektne i inducirane učinke od gradnje do potrošnje kućanstava.
Ključan uvjet je regulatorna izvjesnost. Koncesionari će, stoji u izvješću, uložiti samo ako pravila dugoročno jamče povrat kroz cestarine. U suprotnom, potrebni kapital jednostavno neće stići.
Studija zato brani načelo „zagađivač plaća”. Tvrdi da je naplata cestarine trenutačno najodrživiji način financiranja dekarbonizacije, osobito u vrijeme ograničenih proračuna. Pri tome traži jasniju komunikaciju prema građanima: trebaju znati koliki dio općeg proračuna već danas odlazi na održavanje cesta i kako bi se njihov porezni teret smanjio kada bi troškove snosili sami korisnici – odnosno zagađivači.
Tekuće tehnologije za punjenje, pametnu rasvjetu, solarne instalacije i beskontaktnu naplatu već postoje; prepreka nije tehnika nego pravila. PwC upozorava da bi ukidanje cestarina samo produbilo investicijski jaz jer javni novac neće biti dovoljan za zelenu tranziciju.
EU je već najavio uvođenje diferenciranih cestarina prema emisijama ugljika kroz Direktivu 2022/362. Kako se ta pravila budu primjenjivala, rasprava o tome tko plaća dekarbonizaciju – i kako – nesumnjivo će se zaoštriti.