Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi svaka zapadna postrojba raspoređena u Ukrajini postala „legitimate targets” za rusku vojsku, pojačavši retoriku uoči mogućeg slanja mirovnih snaga koje najavljuju zapadni saveznici.
Na gospodarskom forumu u Vladivostoku Putin je poručio da prisutnost stranih vojnika „nije put prema dugotrajnom miru” i da je jačanje ukrajinskih veza s NATO-om jedan od, kako tvrdi, „temeljnih uzroka” rata koji traje od veljače 2022.
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo okupile su 24 zemlje spremne sudjelovati u tzv. snagama jamstva koje bi, prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, djelovale „na kopnu, moru i u zraku” kako bi nadzirale eventualni mirovni sporazum. „We have today 26 countries who have formally committed… to deploy as a ‘reassurance force’ troops in Ukraine,” rekao je Macron, stojeći pokraj ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Kijev smatra da su takva sigurnosna jamstva ključna kako bi se spriječilo novo rusko ofenzivno probijanje. Zelenski je najavu nazvao „prvim ozbiljnim konkretnim korakom” nakon dugo vremena. Prema Macronu, zapadne snage ne bi bile raspoređene na prvom crtom bojišta, nego bi imale zadaću „spriječiti svaku novu veliku agresiju”.
Moskva, međutim, ostaje pri tvrdolinijaškim zahtjevima: dodatni teritorijalni ustupci Ukrajine i potpuno odricanje od zapadne vojne pomoći. Kijev te uvjete odbacuje kao „stare ultimatume”. Putin je dodao da u slučaju postizanja dogovora „jednostavno ne vidi smisao” prisutnosti stranih trupa, tvrdeći da bi se Rusija sporazuma „u potpunosti pridržavala”.
Zapadni čelnici podsjećaju na ranija kršenja dogovora iz Moskve, počevši od Budimpeštanskog memoranduma iz 1994., kada je Ukrajina odustala od nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva teritorijalne cjelovitosti. Europski lideri optužuju Putina da „kupuje vrijeme” dok ruske snage nastavljaju napredovati duž bojišta na istoku i jugu.
Buduća uloga Sjedinjenih Država u snagama jamstva ostaje nejasna, a i unutar „koalicije voljnih” postoje razlike. Njemački kancelar Friedrich Merz poziva na jači pritisak na Moskvu, ali je oprezan oko opsega njemačkog sudjelovanja. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pokušao je umiriti istočnolinijske članice Saveza da će planovi za snage jamstva biti usklađeni s NATO-ovom obrambenom strategijom.
Dosadašnji rat, najsmrtonosniji u Europi od Drugog svjetskog rata, odnio je desetke tisuća života, raselio milijune i opustošio istočnu i južnu Ukrajinu. Dok diplomacija tapka na mjestu, Kremlj nastavlja prijetiti, a Kijev traži čvrsta sigurnosna jamstva Zapada prije nego što pristane na bilo kakav mirovni sporazum.
