Ruska vlada napravila je korak koji bi mogao bitno promijeniti dosadašnju dinamiku rata u Ukrajini – povjerenstvo za zakonodavnu aktivnost kabineta ministara odobrilo je nacrt amandmana kojim se aktivnim rezervistima prvi put omogućuje slanje na „posebne zadatke” izvan granica Rusije, i to bez službene objave mobilizacije ili ratnog stanja.
Prema riječima predsjednika Odbora za obranu Državne dume Andreja Kartapolova, novi će zakon Kremlju dati pravo da pričuvne snage rasporedi i na ukrajinskim bojištima u Sumi i Harkivu. Amandman uvodi treću vrstu vojnih okupljanja – „posebne skupine” – te skraćuje obuku mobiliziranih rezervista na najviše dva mjeseca.
Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) smatraju da će time Moskva brže i jeftinije popunjavati postrojbe. Sustav visokih bonusa za dobrovoljce posljednjih je godina opteretio državni proračun i povisio inflaciju, a nova shema mogla bi tu stavku znatno smanjiti.
Dvije ruske rezerve – aktivna i pasivna („zapas”) – razlikuju se po obvezama i brojnosti. Zakon se odnosi isključivo na oko dva milijuna pripadnika aktivne rezerve, dok široka baza „zapasa” zasad ostaje pošteđena. Kremlj, procjenjuju stručnjaci, također cilja postupno „izbrisati” klasu prisilno mobiliziranih vojnika iz 2022. kako bi sačuvao narativ da se u Ukrajini bore isključivo profesionalci i dragovoljci.
Ipak, otvaranje obveznog slanja pričuvnika nosi politički rizik. Obvezna služba ostaje nepopularna, a vlast će morati uvjeravati javnost da se rezervisti frontu priključuju dragovoljno – pogotovo ako počnu stizati veće brojke poginulih.
Alarm iz Varšave i Berlina
Paralelno s ruskim vojnim potezom, europski obavještajci upozoravaju na pojačane prikrivene i otvorene ruske operacije na kontinentu.
• Šef poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost Sławomir Cenckiewicz izjavio je da Moskva plaća sabotaže u Europi kriptovalutama kako bi zamela trag novca. Poljska je, kaže, 2023. razotkrila mrežu agenata GRU-a, a nedavno je spriječila kibernetički napad kojim se nastojalo prekinuti opskrbu vodom Gdanjsku.
• Direktor njemačke vanjske obavještajne službe Martin Jäger pred Bundestagom je ocijenio da učestalost ruskih diverzija označava „novu razinu sukoba”. Upozorio je da Kremlj ispituje europske granice, nastoji potkopati NATO i ne isključuje konvencionalni napad prije 2029. godine. „Njemačka je meta broj jedan”, rekao je Jäger, naglašavajući potrebu za hitnim jačanjem obrane.
ISW zaključuje da se Rusija nalazi u „nultoj fazi” pripreme za mogući budući sukob s NATO-om: stvara psihološke, informacijske i operativne preduvjete, dok istodobno pojačava pritisak na ukrajinskom bojištu.
Kako god Kremlj motivirao promjene, slanje pričuvnika preko granice – prvi put bez formalne mobilizacije – označava novu etapu rata i dodatno zaoštrava odnose s Europom, koja već diže razinu pripravnosti na hibridne i konvencionalne prijetnje.
