Rat u Ukrajini i dalje se ne smiruje, a mirovni napori čine se sve udaljenijima. Vojni i politički analitičari u emisiji Hrvatskog radija otvoreno su prokomentirali aktualnu situaciju i perspektive sukoba.
Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi, Božo Kovačević, istaknuo je kako je „američki predsjednik Donald Trump shvatio da nema jednostavnog i brzog rješenja za rat u Ukrajini”, unatoč tome što „se on očito svjesno opredijelio za to da drži stranu Vladimiru Putinu i Rusiji”. No, dodaje i da je Trump bio primoran korigirati svoj pristup kako ne bi izazvao ozbiljnije potrese unutar konzervativne većine koja ga podržava u Kongresu.
Vojni analitičar Mario Galić smatra da Vladimir Putin nema razloga stati s ratom, pogotovo nakon što je SAD uskratio pomoć Ukrajini. „Putin bi mogao nastaviti ratovati još cijelu ovu godinu”, smatra Galić te pojašnjava da Rusija sada „dobiva, osvaja selo po selo”. No, upozorava i na cijenu: „Ima silna razaranja i tri godine teških sankcija koje su najviše pogodile rusku srednju klasu. To je najopasnije kada se dogodi. Oni bogati su se snašli. U krajnjem slučaju pun ih je Abu Dhabi i Dubai i elitna ljetovališta.”
S druge strane, vojno-sigurnosni analitičar Gordan Akrap vjeruje da je Putinu potreban mir kako bi mogao „reorganizirati svoje gospodarstvo, reorganizirati državu, da pokuša nadograditi manjak ljudstva”. Akrap navodi i da Rusija nije dobila pomoć od Sjeverne Koreje samo u ljudstvu, nego i „nekoliko desetaka tisuća kontejnera s oružjem i sa streljivom, bez kojeg bi ruska skladišta već bila prazna”.
Ukrajina, prema Akrapu, mora razvijati vlastite tehničke i vojne sposobnosti. „Razvili su rakete tipa Neptun koje idu do 700-750 km udaljenosti, koje su vrlo precizne. Prema tome, Ukrajina razvija svoje sposobnosti. Ukrajina još ima ljudski potencijal”, tvrdi Akrap. Galić podsjeća i na povijesnu snagu ukrajinske vojne industrije: „Oba nosača zrakoplova napravljena su u Odesi, a i raketni sustavi. Kina je prve suvremene protuzračne sustave kupila od Ukrajine, ne od Rusije.”
No, Ukrajina se morala prilagoditi. Akrap ističe: „Ukrajina smanjila potrošnju zapadnih, odnosno američkih sustava i usmjerila se na upotrebu dronova. Napravili su različite vrste višefunkcijskih dronova, ne samo za napadne, nego i izviđačke, obavještajne funkcije.”
Politika SAD-a ostaje nepredvidiva, a Kovačević podsjeća: „Kad je u pitanju američka vanjska politika pod predsjednikom Trumpom, onda je jedino izvjesno zapravo nepredvidljivost.” Smatra da je Trump dosad „u ratu u Ukrajini vodio politiku 'Rusija prva' te da nikakve zahtjeve nije postavljao Rusiji nego je sav pritisak usmjerio prema Ukrajini”.
Rat, kako se čini, ne jenjava, a sa svakom novom odlukom svjetskih sila, Ukrajina i Rusija mijenjaju taktiku, no mir se ne nazire.
