Prije gotovo osam godina Kremlj je navodno ponudio Sjedinjenim Državama radikalan dogovor: Rusija bi se odrekla svojih interesa u Venezueli ako bi se Washington zauzvrat povukao iz Ukrajine. Na taj potez ruskog predsjednika Vladimira Putina podsjetilo je svjedočenje dr. Fione Hill, tadašnje savjetnice predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, koja je u listopadu 2019. pred američkim Kongresom pod prisegom potvrdila da je Moskva „poslala vrlo jasne signale spremnosti na razmjenu interesnih sfera”.
Hill je istaknula da je poruka stigla 2018., u vrijeme kada je Rusija povećavala utjecaj u Karipskom bazenu, dok je Washington jačao potporu Kijevu. Prema njezinim riječima, Kremlj je sugerirao da bi se odrekao političke i vojne potpore vladi Nicolása Madura ako bi SAD odustao od Ukrajine.
Ponuda nikada nije prihvaćena, no Hillino svjedočenje postalo je dio šire kongresne istrage o mogućem opozivu predsjednika Trumpa. Istražitelji su tada pokušavali utvrditi je li Bijela kuća uvjetovala vojnu pomoć Kijevu političkim ustupcima, što je preraslo u jednu od najturbulentnijih afera Trumpova mandata.
Sam Trump je 2019. g. govorio o „posebnoj vojnoj operaciji” u Venezueli, podsjećajući na napetu klimu u kojoj je i ruski prijedlog iz 2018. nakratko došao u fokus. No, geopolitički trgovinski pokušaj ostao je mrtvo slovo na papiru: Washington nije napustio Ukrajinu, a Moskva je nastavila održavati kontakte s Caracasom.
Danas, kada rat u Ukrajini traje već četvrtu godinu, a Venezuela se još bori s dubokom gospodarskom i političkom krizom, povijesna bilješka o „zamjeni Venezuele za Ukrajinu” služi kao podsjetnik na to koliko su diplomacija i realpolitika često spojene u nenapisanom, ali neumoljivom pravilu — sve se može staviti na stol, no nije sve nužno i na prodaju.
