Volodimir Zelenski neumorno uvjerava europske lidere da Ukrajina zaslužuje članstvo u Europskoj uniji prije 2030. godine. Predsjednik države pod stalnim ruskim raketnim napadima tvrdi kako se "borba vodi za ukrajinsku budućnost, za budućnost Ukrajine u Europskoj uniji".
Europska komisija prošloga je tjedna u službenoj ocjeni stanja kandidata svrstala Ukrajinu i Moldaviju u skupinu četiri predvodnika proširenja, zajedno s Albanijom i Crnom Gorom. U Bruxellesu procjenjuju da bi, nastave li se reforme sadašnjim tempom, pregovori s Kijevom mogli završiti krajem 2028., dok bi Tirana i Podgorica cilj mogle dosegnuti već 2026. odnosno 2027. godine.
Međutim, o ulasku odlučuje svih 27 država članica jednoglasno, a na prvoj stepenici već stoji mađarski veto. Premijer Viktor Orbán blokira formalno otvaranje pregovora s Ukrajinom, što automatski zaustavlja i Moldaviju jer je Bruxelles dvije zemlje povezao u istom paketu. Nada se sada polaže u mađarske parlamentarne izbore u travnju iduće godine, no diplomati upozoravaju da se iza Budimpešte možda kriju i druge vlade koje kod kuće strahuju od rasta krajnje desnice.
Stranke radikalne desnice jačaju u Francuskoj, Njemačkoj i još nekim članicama, a ankete pokazuju da 41 % građana EU-a zasad odbija ukrajinsko proširenje. U Parizu bi potencijalni referendum – u slučaju dolaska Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen na vlast 2027. – bio neizvjestan. Čak i provjereno prounijske zemlje dvoje zbog troškova: Ukrajina je siromašnija od svih dosadašnjih pristupnica, a njezine potrebe za obnovom nakon rata mjerene su stotinama milijardi eura.
U Bruxellesu još traje spor oko toga treba li zaplijeniti oko 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine kako bi se popunila ukrajinska blagajna koja će, prema procjenama, ostati bez novca već u ožujku. Istodobno se Poljska, Mađarska i Slovačka boje da bi njihovi poljoprivrednici teško izdržali konkurenciju ukrajinskog agrogiganta na zajedničkom tržištu i u sustavu izdašnih europskih subvencija.
Zagovornici proširenja tvrde da je ruska invazija dokaz kako je sigurnosno nužno primiti Ukrajinu, no priznaju da bi se Unija s tridesetak članica mogla paralizirati bez unutarnjih reformi. Zbog toga se razmatraju kreativna rješenja: neformalno "predotvaranje" pregovora dok traje mađarski veto, stroge zaštitne klauzule u pristupnim ugovorima i duža prijelazna razdoblja koja bi spriječila moguće "trojanske konje" unutar bloka.
"Nisam uvjeren da mnoge zemlje doista žele punopravnu Ukrajinu, iz različitih razloga. A to je tragedija, jer bi EU dobio zgoditak na lutriji ukoliko bi je primio", upozorava jedan upućeni promatrač procesa.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu – koja je u rujnu usprkos ruskom upletanju ostvarila uvjerljivu proeuropsku pobjedu – ovih je dana poručila: „Ako ne isporučimo rezultate u iduće tri godine… kakvu poruku šaljemo ljudima?”
Dok rat i dalje divlja, Zelenski uvjerava da Ukrajince drži "nešto veće od puke logike". Upravo takav poriv, smatraju analitičari, trebat će i Starom kontinentu ako želi ispuniti obećanje dano narodu koji već četiri godine ratuje s Rusijom.
