Bivši zapovjednik Treće armije Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković sletio je vladinim avionom u Beograd nakon što je Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Haagu odobrio njegovo prijevremeno puštanje iz finskog zatvora zbog, kako se navodi, „uvjerljivih humanitarnih razloga”.
Pavković, pravomoćno osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubojstva i progone albanskih civila tijekom rata na Kosovu 1999., odmah je prebačen na Vojnomedicinsku akademiju. Sud mu je, uz izlazak na slobodu, naložio potpunu zabranu javnih nastupa, kontakata s medijima i političkog angažmana do isteka kazne.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je u New Yorku, za vrijeme zasjedanja Opće skupštine UN-a, objavio da je osobno zatražio Pavkovićevo oslobađanje kako bi, kako je rekao, „ugledao sunce slobodne Srbije za koju se borio”. Državna retorika koja generala opisuje kao „junaka” izazvala je val negodovanja u organizacijama za ljudska prava.
„Na taj se način ne grade dobrosusjedski odnosi”, upozorava Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava, podsjećajući da vlasti prešućuju sudski utvrđene zločine nad kosovskim Albancima i koriste Pavkovićev povratak za „propagiranje štetnih politika”.
Sličan stav dijeli i Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo. Ona drži da se time „nastavlja Miloševićeva verzija događaja” te održava mit o isključivo obrambenim ratovima Srbije: „Poricanje ratnih zločina i sudski utvrđenih činjenica postalo je dio službene politike.” Kao ilustraciju navodi svečani doček generala Vladimira Lazarevića 2015. godine i njegovo kasnije angažiranje na Vojnoj akademiji.
Na Kosovu odluka o oslobađanju izaziva ogorčenje među obiteljima žrtava. Bedžet Šalja iz Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda smatra da kazna od 22 godine, a sada i skraćeno odsluženje, „ne mogu zadovoljiti pravdu” za počinjene zločine.
Pavković je tijekom suđenja tvrdio da je na Kosovu vodio „herojski obrambeni rat”, a takav narativ i danas odzvanja u dijelu srpske javnosti. Kritičari upozoravaju da glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca otežava pomirenje i dodatno produbljuje jaz između Beograda i Prištine.
