Europsko vijeće i Europski parlament dogovorili su postupnu, ali potpunu zabranu uvoza ruskog plina koja mora stupiti na snagu najkasnije do jeseni 2027. godine. Stručnjaci procjenjuju da ta odluka neće značajno uzdrmati cijene ni u Europskoj uniji ni u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić ističe da se europsko tržište već prilagodilo: „Ova zabrana ne bi trebala značajnije utjecati na tržišne cijene, jer količine ruskog plina koje nabavlja Europa nisu toliko velike kao prije rata u Ukrajini i tržišta su se već prilagodila.”
Prema njegovim podacima:
-
- prije invazije EU je uvozila oko 200 milijardi kubika ruskog plina (40–45 % ukupnog uvoza).
-
- ta se količina spustila na otprilike 50 milijardi kubika, tek četvrtinu prijašnje razine.
Pudić dodaje da se u globalnim okvirima radi o količini koja ne mijenja bitno odnos ponude i potražnje, ali je „dovoljno velika da kupovinom tog plina financijski potpomaže Rusku Federaciju u ratnim naporima”. Kada postojeći ugovori isteknu, predviđa se da će ruski plin po nižoj cijeni biti preusmjeren na druga tržišta, dok će se članice EU-a okrenuti viškovima s drugih izvora. Dosadašnje odluke Europske komisije pokazale su, kaže, da su se početne korekcije cijena brzo stabilizirale.
Za hrvatske potrošače to znači da se, unatoč potpunom prestanku nabave ruskog plina, ne očekuje veliki skok računa za grijanje ni plinske boce. Tržišna kretanja već su uračunala smanjene količine iz Rusije, a diverzifikacija dobavnih pravaca – uključujući LNG terminal na Krku i ugovore s alternativnim proizvođačima – trebala bi osigurati dodatni amortizer do 2027. godine.