PULA – Dok se lokalne vlasti i turistički djelatnici i dalje muče s uspostavom trajnih putničkih linija prema talijanskoj obali, povjesničari podsjećaju da je srednjovjekovna Pula imala bogatiji raspored brodova nego danas.
Legendarni talijanski pjesnik Dante Alighieri, prema nekim zapisima, stigao je u grad oko 1300. godine upravo morskim putem. Kroničari navode da su ga najviše dojmila „groblja na brdu svetog Mihovila”, današnjoj lokaciji pulske bolnice, dok rimski amfiteatar uopće nije spomenuo. Izostanak reference na Arenu potaknuo je dvojbe je li doista boravio u gradu ili je o njemu samo slušao – no svi se slažu da bi u to doba najlogičniji dolazak bio brodom.
U 14. stoljeću Pulu su redovito povezivale linije s Ravennom i Anconom. Danas, međutim, osim sezonske veze s Venecijom i povremenih ruta prema hrvatskim otocima, pulsko pristanište zjapi prazno. Posljednja značajnija linija prema talijanskoj obali – Pula–Rimini – ukinuta je početkom devedesetih; putnici su tad iz Riminija organizirano obilazili San Marino i Ravennu, spajajući more i kulturni turizam.
Pokušaji oživljavanja prometa traju godinama, ali visoki operativni troškovi i konkurencija niskotarifnih zračnih i sve popularnijih željezničkih veza guraju more na začelje prometnih planova. Istodobno, ni željeznica ni zračni promet u Istri ne prate turistički rast, pa se većina posjetitelja oslanja na cestu.
Unatoč trendovima, lokalni turistički sektor tvrdi da „putovanje brodom ima poseban šarm” i da bi povratak redovitih linija otvorio nova tržišta te rasteretio prometnice u špici sezone. Za sada, međutim, ambiciozne ideje o „umrežavanju i sinergiji” ostaju uglavnom na razini slogana – a Puli, koja je nekoć bila čvorište srednjovjekovnih ruta, more i dalje služi više kao scenografija nego kao prometna žila kucavica.