Europska unija ponovno govori o širenju – ovaj put kao o „najvažnijem geopolitičkom alatu EU-a protiv agresivne Rusije”. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. bila je, tvrdi konzultantica za EU projekte Nataša Beširević, prekretnica koja je „proširenje pretvorila iz administrativne teme u ključnu stratešku misiju očuvanja mira i sigurnosti”.
Cilj 2030. – ambiciozan, ali ostvariv?
U Bruxellesu se sve glasnije spominje 2030. godina kao rok za primanje novih članica. Beširević upozorava da je rok istodobno „realan, ali i ambiciozan politički cilj” koji ako ništa drugo služi kao snažan poticaj reformama – i unutar EU-a i među kandidatkinjama.
• EU će morati skratiti put do odluka ukidanjem jednoglasnog veta.
• Sljedeći višegodišnji proračun (2028.–2034.) morat će izdržati teret širenja i raspodjelu sredstava više od 30 članica.
Bez zahvata u odlučivanju i financijama, poručuje Beširević, „Unija s više od 30 država ne može priuštiti očuvanje prava veta svake zemlje”.
Djelomično članstvo – ubrzanje ili demokratska zamka?
Kako ubrzati pristupanje Ukrajine, Moldavije ili Crne Gore? Jedan od prijedloga glasi: primiti ih u EU s punim pristupom tržištu i fondovima, ali bez prava veta dok se Unija ne reformira iznutra. Taj model bi, kaže Beširević, vratio vjeru kandidatkinja „nudeći im konkretan napredak umjesto beskrajnih pregovora bez ishoda”.
No opasnost je očita: privremeni status mogao bi se pretvoriti u trajni limbo, a legitimitet bi nagrizlo pitanje kako provoditi odluke u čijem donošenju nove članice ne sudjeluju. „Djelomično članstvo nosi rizik dubokih političkih i demokratskih posljedica”, upozorava Beširević.
Zašto Zapadni Balkan kasni?
Zapadni Balkan više od dva desetljeća ostaje u čekaonici. Uniju su proteklih godina zaokupljale financijska kriza, migracije, Brexit, pandemija i rat u Ukrajini. Regija, koja nije percipirana kao akutna sigurnosna prijetnja, tako je pala niže na listi prioriteta.
Samu regiju koče i vlastite slabosti: stagnacija reformi, pad demokratskih standarda, korupcija i nacionalistička retorika. Produženo čekanje srozalo je entuzijazam građana, pogotovo mladih.
Bruxelles pojačava pritisak – i pohvale
• Albanija i Crna Gora dobile su „vidljiv i značajan napredak”, stoji u nacrtu godišnjeg Paketa proširenja.
• Srbija je naišla na oštre kritike zbog „narativa protiv EU-a… i na visokoj političkoj razini” te nazadovanja u slobodi medija.
• Bosna i Hercegovina dobila je kandidatski status, a Kosovo viznu liberalizaciju; bugarski veto nad Skopljem je uklonjen.
U Hrvatskoj, koja je 2013. zatvorila krug velikog proširenja, njemački veleposlanik Pascal Hector ovih je dana istaknuo da Berlin Zagreb vidi „kao zemlju partnera u EU, a ne državu Zapadnog Balkana” te pohvalio rad policije na vanjskoj granici Schengena i skor ulazak u OECD.
Povijesni trenutak
Današnja klima – rat na istoku Europe, rastući kineski i ruski utjecaj te novi Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura – stvara „prozor mogućnosti” koji, kako upozoravaju europski dužnosnici, ne bi trebalo propustiti.
No hoće li Unija iznjedriti reforme, a kandidati dovršiti transformacije tempom „kakav nikada prije nije viđen”, ostaje ključno pitanje. Jedno je sigurno – proširenje se više ne mjeri birokratskim rokovima nego geopolitičkim satom.