Većina kapitalnih ulaganja u Hrvatskoj leži na novcu iz europskih fondova, no nova omotnica koja će Hrvatskoj stajati na raspolaganju bit će manja od sadašnje, čulo se u emisiji „Otvoreno”.
Europska komisija predložila je rast višegodišnjeg proračuna Unije na 1,26 % BDP-a, čime bi se za cijelo sedmogodišnje razdoblje definirala raspodjela sredstava. Hrvatska bi prema prijedlogu dobila gotovo 17 milijardi eura, nasuprot sadašnjih 25 milijardi koliko joj stoji na raspolaganju u tekućem programskom razdoblju.
Profesor Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti upozorio je da će pravi izazov biti sposobnost trošenja: „U jednom trenutku novac više nije problem, problem je njegova apsorpcija.” Ocijenio je da „dugoročno bi nas to moglo koštati” ako se administrativne prepreke i niska produktivnost ne riješe na vrijeme.
S istim se problemom suočavaju i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Karlo Ressler (HDZ) i Marko Vešligaj (SDP) izravno su iz Strasbourga naglasili potrebu smanjenja birokratskih barijera koje usporavaju projekte na terenu.
Stručnjaci podsjećaju da je produktivnost gospodarstva i dalje glavni kamen spoticanja: bez njezina rasta ni milijarde iz Bruxellesa neće uroditi željenim učinkom na plaće, konkurentnost i javne financije. Hrvatska stoga ulazi u pregovore o novom financijskom okviru s dvostrukim izazovom – izboriti se za što bolju omotnicu i naučiti je učinkovitije trošiti.