„Tema uspona desnice i slabljenja ljevice izaziva brojne analize i tumačenja”, kaže izv. prof. dr. sc. Branimir Janković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U razgovoru za naš list povjesničar opisuje kako se politički pejzaž Europe – pa tako i Hrvatske – promijenio od 1970-ih do danas.
Glavni gubici ljevice
• Deindustrijalizacija od 1970-ih zamijenila je nekada moćnu bazu industrijskog radništva čijom je potporom ljevica računala više od stoljeća. • Kriza marksizma, pad socijalističkih režima i uspon neoliberalne ekonomije ostavili su ljevicu bez „središnje ideologije” i bez jasne vizije budućnosti. • Socijaldemokratski „treći put” približio je lijeve stranke političkom centru, čineći ih glasnogovornicima srednje klase umjesto tradicionalnih radnika.
Nova snaga desnice
Istodobno, tvrdi Janković, „nova desnica” kombinira nacionalizam, religiju i populizam te uspješno okuplja raznolike društvene slojeve – osobito gubitnike globalizacije – koji se protive migracijama, rodnim politikama i klimatskim mjerama. Ipak, ni ona ne nudi koherentnu viziju budućnosti, već se kreće „u rasponu između demokracije i autoritarizma”.
Postideološko doba?
Iako se poneki političari hvale da su „iznad podjela”, profesor podsjeća da se linija desno-lijevo i dalje prepoznaje u stavovima o sekularizmu, ulozi države, migracijama, rodu i klimi. „Podjela postoji u našoj svijesti, čak i kad je netko odbacuje”, naglašava.
Specifičnosti Hrvatske
• Hrvatska dijeli europske trendove, ali s naglaskom na povijesne teme: odnos prema ratovima 20. stoljeća ostaje ključna crta razdvajanja. • Deindustrijalizacija je vidljiva: ovih dana ruši se Varteksova tvornica, simbol nekada moćne tekstilne industrije. • Socioekonomske teme – inflacija, skupo stanovanje, položaj umirovljenika – rijetko izazivaju ideološke sukobe ili prosvjede. • Aktualne napetosti, poput prosvjeda protiv festivala u Benkovcu, ponovno se vrte oko povijesnih interpretacija, a ne oko radničkih plaća ili mirovina.
„Bilo bi važno konačno vidjeti polemike i o socioekonomskim pitanjima”, zaključuje Janković, sugerirajući da će se hrvatska politika nastaviti dijeliti oko identitetskih sporova sve dok ljevica ne pronađe novu temeljnu ideju, a desnica jasan model budućnosti.