MOSTAR – Završetak bušenja 12,2-kilometarskog tunela kroz istočnu Hercegovinu označio je novu prekretnicu za projekt Gornji horizonti, ali i pojačao strahove zbog mogućih ekoloških posljedica na sliv Neretve.
Tunel, vrijedan 67 milijuna eura, ključni je dio sustava buduće hidroelektrane Dabar, najvažnijeg objekta unutar višedesetljetnog projekta čiji su temelji postavljeni još u doba Jugoslavije, a nastavljen je pod okriljem Republike Srpske. Cijeli zahvat predviđa izgradnju dvaju akumulacijskih jezera, triju hidroelektrana te mreže tunela i kanala kojima bi se dio voda iz sliva Neretve preusmjerio prema Trebišnjici radi povećanja hidroenergetskog potencijala.
Prema najavama investitora – Elektroprivrede Republike Srpske – hidroelektrana Dabar u pogon bi trebala ući do 2027. godine, a preusmjereni tok vode na kraju završava u moru kod Platu pokraj Dubrovnika.
Međutim, istovremeno s energetskim ambicijama rastu i upozorenja ekologa i hidrogeologa. Stručnjaci upozoravaju da bi nova vodna shema mogla presušiti pritoke Buna, Bunica i Bregava, narušiti prirodnu ravnotežu u cijelom slivu Neretve te povećati opasnost od zaslanjenja donjeg toka rijeke, posebice delte i močvarnog područja Hutova blata.
„Znanstvene analize upućuju na dugoročne posljedice za pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost ako se dotok slatke vode smanji”, navodi se u nedavno objavljenim međunarodnim izvještajima.
Iako potencijal za dodatnu proizvodnju električne energije ostaje primarni motiv, protivnici projekta traže reviziju planova i dodatne studije utjecaja na okoliš prije puštanja cijelog sustava u rad.