Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do 20. rujna provodi javno savjetovanje o nacrtu Programa priuštivog najma. Cilj je aktivirati prazne državne i privatne stanove te ih, uz posredovanje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), iznajmiti kućanstvima koja na tržištu ne mogu osigurati krov nad glavom.
Program predviđa da najamnina ne prelazi 30 % prihoda kućanstva umanjenih za paušalne režije (površina stana × 2,50 eura). Primjerice, obitelj koja zarađuje 2 000 eura za stan od 60 m² plaćala bi 450 eura mjesečno, a razliku do tržišne cijene pokrivao bi APN. Vlasnicima stanova isplaćuje se lokalna medijalna najamnina – 60 % odmah po predaji ključeva, a preostalih 40 % na polovici ugovorenog roka.
• Obrtnici traže ulazak u program Hrvatska obrtnička komora (HOK) najglasniji je kritičar. Smatra da zabrana prijave osobama koje vode tvrtku ili obrt predstavlja „očitu diskriminaciju” te traži da se i njima omogući sudjelovanje. Komora upozorava da bi uključivanje obrtnika pomoglo rješavanju manjka radne snage u pojedinim regijama.
• Pravobranitelj za osobe s invaliditetom traži prednost pri odabiru pristupačnih stanova za podstanare s III. i IV. stupnjem invaliditeta.
• Građani i udruge: nejasni kriteriji i skriveni troškovi Sudionici e-savjetovanja traže preciznije definicije pojmova poput režija, održavanja i uvjeta za raskid ugovora. Postavlja se pitanje zašto se „mladima” smatraju samo osobe do 25 godina te predlaže pomicanje granice na 23 ili 24 godine. Jedan komentator sugerira registar ranjivih skupina koji bi obuhvatio gluhe osobe, djecu s oštećenjem sluha, samohrane roditelje, dragovoljce DVD-a i HGSS-a.
Često spominjan problem je namještaj. Ako su stanovi nenamješteni, trošak opremanja pada na najmoprimca, što umanjuje priuštivost. Predlaže se državna subvencija za opremanje uz prebijanje kroz isplate vlasnicima.
• Investitori pitaju za brži ulazak projekata u sustav te sugeriraju izgradnju studentskih domova, čime bi se smanjio pritisak na tržište najma.
• Tri najveća rizika, prema dijelu komentara:
- Ista naknada za različitu kvalitetu – kvadratura se vrednuje, opremljenost ne.
- Moguć rast medijalne najamnine mogao bi poskupjeti i postojeće ugovore.
- Neravnopravan položaj sadašnjih najmodavaca koji već plaćaju porez.
Što slijedi? Nakon 20. rujna Ministarstvo će analizirati pristigle komentare i po potrebi doraditi prijedlog. Uspjeh programa, slažu se sudionici rasprave, ovisit će o tri elementa: preciznom i pravednom bodovanju, stvarnoj kontroli prihoda i troškova te sprječavanju neželjenog rasta cijena najma i nekretnina.