Nedaleko Prijedora pokopani su posmrtni ostaci sedmero bošnjačkih civila ubijenih početkom 1990-ih, pronađenih u masovnim grobnicama i identificiranih više od tri desetljeća nakon zločina.
Komemoraciju i vjerski obred predvodio je reis Husein Kavazović. U poruci prepunoj gorčine i odlučnosti zatražio je od vlasti u Republici Srpskoj da konačno priznaju razmjere zločina: „Mi imamo pravo na pravdu i da s njom upoznamo cijeli svijet. Vrijeme je da ubijena djeca Prijedora dobiju priznanje od gradskih vlasti da su postojala. Vrijeme je za priznanje zločina nad njima.”
Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je okupljene kako su zločini u Prijedoru trajna opomena: „Dužni smo reći da ove zločine ne smijemo zaboraviti jer je kratak put od zaborava do njihovog ponavljanja.“
Prijedor i dolina rijeke Sane, zajedno sa Srebrenicom, ostali su sinonim najtežih ratnih stradanja u Bosni i Hercegovini. Srpske snage ondje su ubile više od 3 000 bošnjačkih i hrvatskih civila, provodile masovna protjerivanja i mučenja u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, dok je jama Tomašica ostala najveća otkrivena masovna grobnica iz rata.
Za zločine počinjene u tom kraju pravomoćno je osuđeno 57 pripadnika vojnih i političkih struktura bosanskih Srba, među njima i najviši ratni lideri Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Današnji ispraćaj sedmero identificiranih žrtava podsjetnik je da potraga za nestalima i priznanjem istine još traje te da obitelji ubijenih i dalje čekaju pravdu.