Ugledni hrvatski povjesničar Milko Brković preminuo je iznenada u četvrtak u Briševu kod Zadra, a dan poslije ispraćen je na mjesnom groblju, priopćilo je Sveučilište u Zadru.
Rođen 15. listopada 1949. u selu Putkovići kraj Viteza, Brković je završio studij teologije u Zagrebu te doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1988. godine vodio je Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, a od 1990. uređivao znanstveni časopis Radovi Zavoda HAZU.
Središte njegova istraživanja bila je srednjovjekovna povijest Hrvatske i Bosne. Posebno se bavio podrijetlom i sadržajem „Evanđelistara kneza Miroslava”, rukopisa koji se čuva u samostanu Hilandar na gori Atos. Brković je ustvrdio da je spomenuti Evanđelistar posvećen knezu Miroslavu, ocu kneza Andrije Humskog, a ne Miroslavu, bratu srpskog vladara Stefana Nemanje – tumačenje koje je dugo prevladavalo.
Prema Brkoviću, povijesni izvori potvrđuju da se otac srpskog Miroslava nije zvao Zavida, dok je Zavida bio otac humskog kneza Miroslava. Na temelju tih podataka zaključio je da je Nemanjin brat preuzeo Evanđelistar s dvora humskog kneza i darovao ga bratu Rastku, kasnije svetom Savi, nakon čega je rukopis završio u Hilandaru.
Profesor je, nadalje, pokazao da djelo nije nastalo po istočnom obredu niti je pisano bugarsko-srpskom ćirilicom iz 11. ili 12. stoljeća. Brković je dokumentirao da je rukopis sastavljen bosančicom – najstarijim oblikom hrvatske ćirilice prožetim glagoljičkim utjecajem – te da je jezik hrvatska redakcija starocrkvenoslavenskoga.
Smrću Milka Brkovića hrvatska je historiografija izgubila istaknutoga istraživača koji je desetljećima rasvjetljavao nepoznata poglavlja zajedničke baštine hrvatskog i bosanskog srednjeg vijeka.