Dok se priprema nova, američki posredovana runda mirovnih razgovora, Rusija i Ukrajina i dalje su zakočene na istim temama koje rat održavaju već gotovo dvije godine.
Glavni neriješeni problemi
-
Teritorij Donbasa • Moskva traži da joj pripadne cjelokupni Donbas, pozivajući se na tzv. „Anchorage formulu” za koju tvrdi da su je Vladimir Putin i Donald Trump dogovorili prošle godine na Aljasci.
• Kijev odbija predaju teritorija; Volodimir Zelenskij spreman je razmotriti demilitarizirano „slobodno gospodarsko područje” koje bi i dalje formalno ostalo u sastavu Ukrajine.
• Putinov savjetnik Jurij Ušakov poručuje da se „dugoročno rješenje ne može očekivati bez rješavanja teritorijalnog pitanja”. -
Jamstva sigurnosti • Velika Britanija i Francuska pristale su rasporediti snage u Ukrajini nakon dogovora, dok je opseg američkog angažmana i dalje nejasan.
• Kremlj zauzvrat traži da se trajno odbaci mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, smanji vojska na najviše 600 000 ljudi i Rusiji omogući veto na buduće obrambene odluke Kijeva.
• Američki državni tajnik Marco Rubio u Senatu je priznao kako je pitanje Donbasa „most koji još moramo prijeći”. -
Prekid vatre • Ukrajina traži hitno zaustavljanje sukoba prije potpisivanja sporazuma.
• Rusija inzistira da se najprije postigne cjelovit politički dogovor, a tek potom obustave borbe.
• „Rusija će dosljedno provoditi ciljeve specijalne vojne operacije”, ponovio je Ušakov nakon posljednje runde konzultacija.
Spor oko nuklearke i daljnji napadi
Zaporiška nuklearna elektrana, najveća u Europi, ostaje dodatna točka trvenja. Kijev predlaže zajedničko upravljanje s Washingtonom, dok Moskva želi da i ona, ili eventualno i Ukrajina, dijeli kontrolu nad postrojenjem.
Na terenu se rat nastavlja nesmanjenom žestinom. Ruske rakete svakodnevno pogađaju ukrajinsku energetsku mrežu, a dronovski napad na putnički vlak u srijedu usmrtio je pet osoba. Zelenskij je udare nazvao „terorizmom”.
Politički pritisci i skeptična javnost
Iako se Zelenskij, prema riječima ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, želi osobno sastati s Putinom, analitičari upozoravaju da bi predaja Donbasa teško prošla domaće političke filtere. Ankete pokazuju da većina građana želi pravedan mir, ali sve manje vjeruje da će ga donijeti pregovori koje vodi Washington.
„Zelenskij želi ući u povijest kao predsjednik koji je spasio Ukrajinu, a ne kao onaj koji je rat izgubio”, podsjeća kijevski politolog Volodimir Fesenko.
Tatjana Stanovaja, stručnjakinja za rusku politiku, smatra kako „Kremlj pristaje na razgovore samo da bi dobio na vremenu”, a zahtjev za cijelim Donbasom opisuje kao taktiku odvlačenja pozornosti.
Novi krug pregovora mogao bi početi već u nedjelju, no bez popuštanja u Moskvi ili Kijevu, pomak od mrtve točke teško je zamisliti.
