Katolička crkva sv. Ane u Gildehausu ovih je dana održala svoju posljednju misu. Vjernici su otvorili oltar, pažljivo izvadili relikvije i predali ih na čuvanje, a sama zgrada izgubila je status bogomolje – proces koji Katolička crkva naziva „profanacijom”. Za sv. Anu to znači da odsad više nije „Božja kuća”, nego građevina spremna za novu namjenu.
Taj slučaj simbolično sažima širi njemački trend. Broj vjernika u dvije najveće crkve – Katoličkoj i Evangelističkoj – strmoglavo pada. Samo 2024. godine zajedno su izgubile više od milijun članova, bilo zbog smrti, bilo zbog formalnog istupanja. Posljedice su vidljive u statistici: od 2000. do 2024. Katolička crkva „profanirala” je 611 objekata, dok je Evangelistička procijenila da je zatvorila između 300 i 350 crkava.
Što se događa s tim zdanjima? U pojedinim gradovima, osobito u Berlinu, preuzimaju ih rastuće pravoslavne zajednice. No češći put je prodaja ili najam. U Berlinu je trenutačno na tržištu nekoliko velikih crkvenih kompleksa, a arhitekti ih – potaknuti stambenom krizom – pretvaraju u moderne stanove ili hotele. Slični projekti niču u Rostocku, Trieru, Kölnu i Wuppertalu.
Dvije velike crkve već su formirale posebna povjerenstva i izradile smjernice kako pristupiti prenamjeni vjerskih objekata. Župnik Hubertus Goldbeck teško se miri s tim promjenama: „To para srce”, priznaje brišući suzu. Ipak, dodaje kako je, kad zgrada više nije crkva, „praktično” da služi vrtiću, fizikalnoj terapiji ili nekoj drugoj korisnoj djelatnosti koja zadržava barem simboličnu poveznicu s prijašnjom misijom.
U zemlji gdje se nekad zvonjava crkvenih zvona čula na svakom uglu, mnoge su crkve danas tek impozantne – i sve traženije – nekretnine. Dok se vjernici opraštaju od svetih prostora, investitori i arhitekti u njima vide odgovor na kronični manjak stanova i poslovnih kvadrata.