Povratak obveznog vojnog roka jedna je od najžešćih javnih rasprava posljednjih mjeseci, a poseban prijepor izaziva različit tretman muškaraca i žena. Prema Nacrtu izmjena Zakona o obrani, muškarci bi bili dužni odraditi dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje, dok bi žene bile izuzete od obveze i mogle se prijaviti samo dragovoljno.
Ombudsmanka za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava da bi takvo rješenje, povezano s predviđenom prednošću pri zapošljavanju u državnim i lokalnim tijelima za osobe koje su završile obuku, imalo dugoročne posljedice: „Dugoročno gledano, na ovaj način smanjit ćemo mogućnost zapošljavanja ženama … žene bismo doveli u nepovoljan položaj na temelju njihova spola.”
Ljubičić pojašnjava da bi povlastica za one koji su prošli obuku – većinom muškarce – predstavljala tzv. neizravnu diskriminaciju, suprotnu Ustavu, Zakonu o ravnopravnosti spolova i međunarodnim obvezama Hrvatske. Stoga Vladi predlaže dva moguća rješenja:
- potpuno ukidanje sporne beneficije pri zapošljavanju;
- uvođenje jednake, dvomjesečne vojne obveze za sve, neovisno o spolu.
Sudovi Europske unije u više su presuda podržali stav da vojna služba mora biti jednako dostupna muškarcima i ženama te da prednost pri zapošljavanju na temelju odrađene obuke predstavlja neizravnu spolnu diskriminaciju. Ipak, Europski sud pravde ostavlja svakoj članici pravo da sama organizira obrambeni sustav.
Nacrt zakona trenutačno je u javnom savjetovanju. Iz Ministarstva obrane, prema riječima pravobraniteljice, najavili su da će razmotriti njezine primjedbe prije slanja konačnog prijedloga Vladi.